Pomjeranje sata: Kada smo i zašto smo uveli ljetnje vrijeme

Prelazak na ljetnje računanje vremena biće u noći između subote, 30. marta, na nedelju, 31. marta, kada će se kazaljka pomjeriti sa dva sata ujutro na tri sata ujutro.

Na zimsko računanje vremena ponovo se vraćamo 27. oktobra.

Na zimsko računanje vremena prelazi se svakog posljednjeg vikenda u oktobru u noći između subote i nedjelje - kada se kazaljka sa tri sata pomjeri na dva.

Zahvaljujući pametnim telefonima, računarima i ostalim uređajima povezanim na internet - to se često završava automatski.

Pojedine države u svetu su ukinule praksu menjanja računanja vremena, a i dalje postoje sporenja da li treba pomjerati sat dvaput godišnje ili uvesti samo zimsko računanje.

Jedan od razloga koji se najčešće navodi kao motiv za napuštanje ljetnjeg računanja jesu naučna istraživanja o uticaju pomjeranja sata na zdravlje ljudi, koja se sve češće sprovode u svijetu, a uglavnom pokazuju negativne posljedice te prakse.

Istraživanje iz 2016. godine u kojem je ispitana povezanost između pomjeranja na ljetnje računanje vremena i saobraćajnih nezgoda pokazuje da je od 2002. do 2011. godine prelazak na ljetnje računanje vremena izazvao preko 30 smrtnih slučajeva, uz materijalnu štetu od 275 miliona dolara godišnje.

Evropska komisija je još prije nekoliko godina predložila ukidanje sezonskog pomjeranja sata, ali saglasnost još nije postignuta.

Prijedlog je 2019. godine podržao Evropski parlament, a države članice dobile su rok do aprila 2020. godine da se izjasne da li će koristiti ljetnje ili zimsko računanje vremena.

Konačna odluka nema, jer je u martu 2020. godine proglašena pandemija korona virusa, u većini država Evrope uvedene su stroge epidemiloške mjere, pa je izjašnjavanje o ovom pitanju odloženo.

Zašto je uvedeno ljetnje vrijeme?

Osnovna ideja je da se bolje iskoristi dnevna svjetlost.

Ljeti kada su duži dani, pomjera se sat tako da se jedan jutarnji sat "ukrade" i doda večeri -kako bi mrak pao kasnije.

To je, najprije, smislio američki političar i naučnik Bendžamin Frenklin, davne 1784. godine.

Objavio je esej u kome je predlagao da ljudi ranije ustaju i tako uštede na svijećama.

Novozelandski naučnik Džordž Vernon Hadson zaključio je da čovjeku više odgovara život danju nego noću i zbog toga je 1895. godine predložio da se kazaljke na satu pomjere dva sata unaprijed kako bi se tokom ljeta iskoristilo više dnevnog svjetla nego u popodnevnim satima.

Slična ideja je pala na pamet i praprapradedi pjevača grupe Koldplej Krisa Martina - Vilijemu Vilitu 1907. godine.

On je objasnio da mu je to sinulo kada je tokom ljetnjeg jahanja ujutro uočio koliko je zavjesa još spušteno.

Ipak, nije doživio da to vidi u Velikoj Britaniji.

Ljetnje računanje vremena prva je uvela Njemačka 1916. godine, a nekoliko nedjelja kasnije i Velika Britanija.

Obje su tada bile u jeku Prvog svjetskog rata i bilo im je vrlo značajno da što bolje iskoriste dnevnu svjetlost, a sačuvaju ugalj.

Sljedeće godine to je uradila Rusija, a 1918. i Sjedinjene Američke Države.

Ipak, u mirnodopskim uslovima to nije zaživjelo u Americi.

Pod pritiskom farmera, američki predsjednik Vudro Vilson ubrzo je ukinuo ljetnje vrijeme, navodeći da se zemlja ponovo vraća "Božjem vremenu".

Ni u Evropi nisu postojala pravila koja bi važila za sve.

Tokom Drugog svjetskog rata Britanci su, na primjer, duplirali uštedu - pomjerali su časovnike dva sata unaprijed.

Tek poslije ovog rata u Americi je nastao haos sa računanjem vremena, piše portal Astronomija.

U zapadnoj Virdžiniji na jednoj autobuskoj liniji od pedesetak kilometara putnici su čak sedam puta morali da pomjeraju kazaljke na časovnicima da bi ih uskladili sa propisanim tačnim vremenom.

Transportni, kao i mnogi drugi gubici bili su milionski.

Ljetnje računanje vremena u tadašnjoj Socijalističkoj Federativnoj Republici Jugoslaviji uvedeno je tek 27. marta 1983. godine.

Nastradali zbog pomjeranja sata

Neusklađenost zbog pomjeranja sata doskoro je pravila probleme ljudima.

Ekstreman primjer su palestinski gerilci koji su prije 20 godina sa Zapadne obale prokrijumčarili tempirane bombe u Izrael.

U septembru 1999. Zapadna obala je još bila na ljetnjem računanju vremena, dok je Izrael pomjerio časovnike za jedan sat unazad.

Palestinci nisu znali za promjenu vremena i bombe su eksplodirale sat prije nego što su planirali, dok su ih još postavljali.

Poginula su trojica ekstremista koji su, navodno, planirali da ubiju više stotina ljudi.

Gdje se sve koristi?

Danas na svijetu čak 110 od 192 države koristi ljetnje računanje vremena, a ono se ne koristi u Kini, Japanu, Južnoj Koreji i širom afričkog kontinenta, piše Nacionalna geografija.

Većina zemalja koje ga koriste su u Evropi i Sjevernoj Americi.

Island je izuzetak, pošto je mnogo sjevernije od cijele Evrope i ima ekstremnije varijacije dnevnog svjetla i mraka tokom godine, da ne bi imali mnogo koristi od pomjeranja sata.

Bjelorusija, Gruzija i Rusija su, takođe, odabrale da imaju isto vrijeme i zimi i ljeti.

Za zemlje na ekvatoru, gdje dnevnog svjetla ima približno isto tokom cijele godine, nema potrebe za ovakvim uštedama.

Tako je i u Arizoni i na Havajima, koje imaju sunca tokom cijele godine.

Sve ostale savezne države u Americi pomeraju sat u proljeće i jesen.

I za i protiv

Članice EU dobile su 2001. obavezu da uvedu takozvano - ljetnje vrijeme, kako bi se trgovina i transport na zajedničkom tržištu nesmetano odvijala i smanjili troškove energije.

Dodatni dnevni sati u ljetnjem periodu mogli bi da smanje troškove građana na vještačko osvjetljenje i omoguće im da slobodno vrijeme provedu na otvorenom.

Ipak, pokazalo se da su realne uštede energije prilično marginalne.

Smanjenje električne energije nadoknađuje se povećanom upotrebom grijanja ili klimatizacije, a takođe i goriva u vozilu.

Pritom, neki od glavnih trgovinskih partnera EU -poput Kine, Rusije i Turske - ne pomeraju sat.

Fincima nije isto kao Grcima
Finska je pozvala na ukidanje ljetnjeg vremena, nakon što je 70.000 građana potpisalo peticiju kojom se to zahtjeva.

U junu Finska ima 18,5 sati dnevne svijetlosti, a u decembru samo 5,5 sati, dok u Grčkoj ljeti dan traje 14,5 sati, a zimi 9,3 sata.

Obe zemlje u istoj vremenskoj zoni - istočnoevropsko vrijeme (GMT + 2).

Kako utiče na zdravlje ljudi?
Pojedine naučne studije pokazale su da promjene sata imaju negativne efekte na zdravlje ljudi.

U studije Evropske komisije navodi se da bi "efekat na bioritam ljudi mogao da bude ozbiljniji nego što se prvobitno mislilo".

Smatra se da to može dovesti do poremećaja sna, ali i povećanog broja srčanih udara i kardiovaskularnih problema.

Može da utiče i na porast broja saobraćajnih nezgoda.

Takođe, pomjeranje sata podrazumijeva da djeca u jesenjim mesecima ujutro kreću u školu po mraku, što može biti opasno.

Ima i drugačijih mišljenja.

Istraživači Dženifer Dolijak i Nikolas Senders navode da se najveći broj uličnih zločina dogodi tokom popodneva između 17 i 20 časova i preporučuju ljetnje računanje vremena.

Oni smatraju da više prirodnog svjetla u tom periodu može da pomogne žrtvama i prolaznicima da uvide moguće pretnje, kao i da kasnije identifikuju počinioce".

Pratite nas na našoj Facebook i Instagram stranici i Twitter nalogu.