Otkrivena grobnica egipatska 'kraljice' koja je vladala prije 5.000 godina

Oni vjeruju da je grobno mjesto u Abidosu, srednjem Egiptu, možda zapravo posljednje počivalište zaboravljene egipatske ‘kraljice’, Meret-Neit.

Njen suprug kralj Djet i sin kralj Den su bili među vladarima Prve dinastije drevnog Egipta, ali nedavna iskopavanja ukazuju da je i ona možda jednom imala takvu moć, umjesto da bude samo Djetova kraljica.

Ako je to istina, to bi je onda učinilo prvim ženskim vladarem drevnog Egipta - iako neki stručnjaci osporavaju tu teoriju jer kažu da ‘supruge i kćeri nisu bile tipično uzimane u obzir u pogledu kraljevskog nasljeđivanja’, posebno tako rano.

Ipak, otkriće da je njena grobnica bila ispunjena stvarima dostojnim kraljevskog položaja, uključujući stotine zapečaćenih vrčeva vina, ukazuje da je Meret-Neit bila uticajna ličnost sa ‘neobično visokim nivoima autoriteta’.

Tegle pune sjemenki grožđa - neke od kojih su iznenađujuće dobro očuvane i još uvijek u svom izvornom stanju - spadaju među najstarije dokaze o vinu koji su ikad pronađeni.

Otkrili su ih tim arheologa predvođen Kristianom Kolerom sa Sveučilišta u Beču.

"Vino više nije bilo tekuće i ne možemo reći je li bilo crveno ili bijelo", rekla je u izjavi.

"Pronašli smo puno organskih ostataka, sjemenki grožđa i kristala, možda tartara, i sve se to trenutno znanstveno analizira.

"To je vjerojatno drugi najstariji izravni dokaz za vino; najstariji takođe dolazi iz Abidosa."

Koler je dodala: "Nova iskopavanja otkrivaju uzbudljive nove informacije o ovoj jedinstvenoj ženi i njenom vremenu."

Zahvaljujući pažljivim metodama kopanja i raznim novim arheološkim tehnologijama, stručnjaci su takođe uspjeli utvrditi da je grobni kompleks Meret-Neit izgrađen u nekoliko faza gradnje i tokom relativno dugog vremenskog razdoblja.

Prvi put otkriven od strane arheologa 1900. godine, utvrđeno je da je napravljen od opeke od blata, gline i drveta, te da uključuje grobove 41 dvorjanina i slugu.

Ali, to nije jedini drugi dokaz velike moći.

Natpisi pronađeni unutar groba ukazuju da je Meret-Neit oko 3000. godine prije Krista imala niz važnih državnih funkcija, uključujući ulogu u riznici.

Kao žena koja je živjela u zlatnom dobu Egipta, Hatšepsut nije bila predodređena za kraljevanje.

Ona je bila spriječena svojim polom da se popne na prijesto iako je bila kraljevskog porijekla, prenosi Dejli Mejl.

Egipatski bogovi su navodno odredili da kraljevska uloga nikada ne može biti ispunjena od strane žene i iako je faraonu trebala kraljica da vlada s njim, ona nikada nije mogla vladati sama - iako su kasnije bili značajni izuzeci.

Hatšepsut se nije predala tome i, da bi zaobišla to pravilo, tvrdila je da je udata za kralja bogova i stoga je imala jednako pravo da sjedi na prijestolu kao i bilo koji prethodni faraon.

Njen drski pristup je uspio i ona se krunisala oko 1.473. godine prije nove ere, promijenivši svoje ime iz ženske verzije Hatšepsut - što znači Prva među plemenitim damama - u mušku verziju, Hatšepsu.

Arheolozi vjeruju da bi grobno mjesto u Abidosu, srednjem Egiptu, možda zapravo moglo da bude posljednje počivalište prve ženske vladarke drevnog Egipta, Meret-Neit.
 

Pratite nas na našoj Facebook i Instagram stranici i Twitter nalogu.