Objavljena potraga za „sobom od ćilibara“ ruskih careva

Agencije
Objavljena potraga za „sobom od ćilibara“ ruskih careva

Berlin – Guverner njemačke opštine Nobic Hendrik Labe najavio je potragu za legendarnom sobom od ćilibara, ruskih careva, jedno od neprocjenjljivih blaga koja su nacisti opljačkali tokom invazije Sovjetskog Saveza u Drugom svjetskom ratu u lokalnoj šumi, piše list “Bild”.

Labe je rekao da će potraga biti izvedena na granici između dvije njemačke države Turingija i Saksonija. Iskopavanja će početi ovog ljeta, prenosi RIA Novosti.

On je rekao da će se koristiti istraživanja istoričara amatera Tomasa Kušela koji je prikupio izjave očevidaca o posljednjim danima rata i koji je uradio geoelektrično sondiranje zemlje koja je otkrila šupljine promjera 70 sa 40 duboko pod zemljom.

Labe nije prvi njemački zvaničnik koji je najavio potragu za legendarnim blagom koje se nalazilo u palati Katarina u blizini Sankt Peterburga. Soba je donijeta u Kalinjingrad i tu se gubi svaki trag u haosu na kraju rata 1945. godine.

U cjelosti izrađena od 35 kvadratnih metara panela obloženih ćilibarom, zlatom i dragim kamenjem, soba predstavlja remek djelo barokne umjetnosti i jedno je od najvažnijih svjetskih umjetničkih blaga.

Blago je teško šest tona a neki ga nazivaju osmim čudom svijeta.

Rusi su 2003. u potpunosti rekonstruisali ćilibarsku sobu u palati Katarine Velike u Sankt Peterburgu. Svake godine, državna fabrika ćilibara u selu Jantarni, što na ruskom znači ćilibar, vadi između 300 i 350 tona ove fosilne smole iz površinskih rudnika. Najljepši primjerci mogu da dostignu cijenu od 330 dolara po kilogramu.

Ćilibarsku sobu je 1716. godine Petru Velikom poklonio Fridrih Viljem Prvi, sin pruskog cara Fridriha Prvog. Nacisti su je ukrali u oktobru 1941. godine iz Carskog Sela pored Sankt Peterburga, tadašnjeg Lenjingrada, i u 27 velikih sanduka prebacili u Keningsberg, današnji Kalinjingrad, koji se tada nalazio u sklopu Njemačke.

Samo dva mala elementa dekoracije sobe su otkrivena i vraćena u Rusiju.

Pratite nas na našoj Facebook i Instagram stranici i Twitter nalogu.

© AD "Glas Srpske" Banja Luka, 2018., ISSN 2303-7385, Sva prava pridržana