Mehriban Alijeva umjesto supruga na čelu države?

Tanja Milaković
Mehriban Alijeva umjesto supruga na čelu države?

Većina predsjedničkih žena u bivšem Sovjetskom Savezu zadovoljavala se mjestom u pozadini. Na primjer, Halina Lukašenka, supruga bjeloruskog predsjednika, ili uskoro bivša gospođa Putin ili Azizima Asaduleva, supruga tadžikistanskog lidera Emomaila Rahmona.

Međutim, to nije slučaj sa Mehriban Alijevom, 48-godišnjom suprugom azerbejdžanskog vođe Ilhama Alijeva. Ona pažljivo gradi svoju političku karijeru. Poslanik je u parlamentu, dobrotvor, kulturni ambasador, a sve to obavlja u odjeći poznatih svjetskih dizajnera.

Na političkoj ljestvici se dodatno popela 7. juna, kada je izabrana za potpredsjednika vladajuće stranke Novi Azerbejdžan (JAP).

Osim što je najvišerangirana žena ikada u politici svoje zemlje, ovaj potez podstakao je nagađanja da bi prva dama mogla i sama postati kandidat za šefa države, možda već ove jeseni, kada bi trebalo da budu raspisani predsjednički izbori. Politički analitičari u Bakuu kažu da je u pozadini najvjerovatnije ideja da se "dinastija" održi na vlasti, jer je Alijev shvatio da mu ne bi bilo mudro da traži kontroverzni treći predsjednički mandat.

- Mogla bi biti riječ o prenosu vlasti upravo posredstvom Mehriban Alijeve. Postoji i teorija da je to korak koji se ne odnosi na neku daleku budućnost, već za ovogodišnje predsjedničke izbore. Uprkos činjenici da je stranka nominovala Ilhama Alijeva, obezbjeđuje se alternativa. Ako Ilham odluči da odustane od kandidature, Mehriban je može preuzeti - kaže analitičar Zafar Gulijev.

Kontroverzni ustavni amandman iz 2009, kojim je ukinuto ograničenje broja predsjedničkih mandata, otvorio je prostor 51-godišnjem Ilhamu da vlada neograničeno u zemlji bogatoj energentima.

On kandidaturu svoje stranke ima i lako može pobijediti bilo kojeg opozicionog kandidata, uključujući i poznatog reditelja Rustama Ibragimbekova, koji se smatra i najjačim izazivačem.

Međutim, u zemlji raste gnjev zbog autokratskih tendencija režima i sve većeg bogatstva "prve porodice", pa je tako jedna NVO Ilhama proglasila najkorumpiranijom osobom godine. Zato postoji mogućnost da on funkciju napusti i ranije, ali da posredstvom supruge de fakto zadrži vlast.

Erkin Kuadirli, član opozicionog pokreta Republikanska alternativa, kaže da se Alijev suočava sa sve većim nezadovoljstvom javnosti i da možda namjerava da konsoliduje svoju moć pažljivo birajući saveznike.

- Moguće je da se osipa broj onih koji ga podržavaju u samoj stranci, pa je on morao odabrati suprugu kao svog stranačkog zamjenika. Krug se sužava, a sa Mehriban vlast ipak ostaje u porodici - smatra Kuadirli.

Drugi, međutim, smatraju da je Alijev jednostavno odlučio da svojoj ambicioznoj supruzi pokloni veliki dar - svoje radno mjesto. Predsjednikova zadivljenost suprugom je dobro dokumentovana, iako je nejasno šta misli o njenoj političkoj pronicljivosti.

- Žena je žena, čak i ako je predsjednikova supruga - izjavio je opisujući je kao "garanta mira, sklada i ljubavi u porodici".

Takav šovinistički stav prikriva činjenicu da je brak Alijeva možda i najveća zastrašujuća politička unija u postsovjetskoj areni. Ilham Alijev je sin Hejdara Alijeva, bivšeg šefa KGB-a koji je vladao Azerbejdžanom, i prije i poslije sticanja nezavisnosti, dakle više od dvije decenije.

Mehriban Alijeva dolazi iz poznatog klana Pašajev, koji je počeo da dominira političkom i kulturnom scenom zemlje u doba Ilhamovog predsjedavanja, te su zaradili milione kroz sumnjive poslove u nekretninama i telekomunikacijama.

Gotovo svaki član njene porodice ima neku titulu u akademskoj zajednici ili politici. Njen djed po ocu, Mir Džalal, bio je poznati pisac, a otac Arif je rektor Nacionalne avionske akademije u Bakuu, dok je starija sestra Nargiz na čelu azerbejdžanskog ogranka Moskovskog državnog univerziteta.

Hafiz Pašajev, njen stric, nekada je bio ambasador u Sjedinjenim Državama, a sada je zamjenik ministra spoljnih poslova. On je u depešama koje je objavio "Vikiliks" opisan kao nadmena osoba, koji je čak nećaku kritikovao javno pred američkim kongresmenima i to zbog njenog lošeg engleskog jezika.

Prenos vlasti "sa supruga na suprugu" možda i nije neko iznenađenje u Azerbejdžanu, koji je već bio svjedok jednog nasljeđivanja vlasti. Naime, Hejdar se nedugo prije smrti 2003. postarao da predsjedničke nadležnosti pređu na njegovog sina, koji je tada, primjećuje Gulijev, već bio postavljen za potpredsjednika stranke, kao što je i Mehriban na isti položaj imenovana prošle sedmice.

Vjeruje se da Alijevi posjeduju bogatstvo koje se procjenjuje na desetine miliona dolara. Ono se temelji na ogromnim energetskim rezervama i autoritarnoj vladavini, ali oni ulažu i u umjetnost i kulturu, o čemu se brine Mehriban uz pomoć kćerki Lejle i Arze.

Sklona glamuru

Alijeva umnogome podsjeća na jednu drugu javnu osobu u azerbejdžanskom susjedstvu, koja je sklona glamuru, Gulnaru Karimovu - kćerku uzbekistanskog predsjednika Islama Karimova, takođe perjanice slamanja nezavisnih medija. Njen modni stil, ali i navodne plastične operacije stvaraju reputaciju moderne muslimanske žene koja svoju tradicionalnu zemlju želi da gurne u XXI vijek.

Pratite nas na našoj Facebook i Instagram stranici i Twitter nalogu.

© AD "Glas Srpske" Banja Luka, 2018., ISSN 2303-7385, Sva prava pridržana