Ko je bio 'Unabomber' koji je prije nekoliko dana izvršio samoubistvo u zatvoru? Potraga za njim trajala je 18 godina

Ted Kačinjski je poslat iza rešetaka 1996. godine, nakon 18 godina naporne potrage. Kada su 1995. godine Njujork tajms i Vašington post objavili poznati "manifest" zločinca, način na koji je napisano djelo, naveo je Dejvida Kačinjskog da posumnja kako bi počinilac zločina mogao da bude Ted - njegov brat.

Mltretirani genije odlazi u šumu

Rođen 22. maja 1942. godine, bio je nadareno dijete i od malih nogu se isticao u matematici. Zbog toga što je bio odličan sa brojevima završio je srednju školu dvije godine ranije, da bi sa šesnaest godina i kvocijentom inteligencije od 167, diplomirao na Univerzitetu Harvard, a potom doktorirao matematiku na Univerzitetu u Mičigenu. Sa samo 25 godina postao je docent na Univerzitetu Berkli u Kaliforniji.

Nadarenost mu je, kako će se kasnije ispostaviti, donosila više nevolja nego radosti. Introvertnog karaktera, Kačinjskog su maltretirali vršanjaci, što će ga obilježiti za ceo život.

Nakon odbranjenog magistarskog rada počeo da objavljuje članke u naučnim časopisima. Napisao je briljantnu doktorsku tezu u kojoj se bavio teorijom geometrijskih funkcija, granom onoga što je poznato kao kompleksna analiza koja se koristi za važne inženjerske aplikacije. Drugim riječima, njegova inteligencija omogućila mu je da riješi problem koji nijedan od njegovih učitelja nije uspio.

Prema izvijesnim tvrdnjama on je tokom boravka na univerzitetu učestvovao u projektu MK Ultra, programu koji je osmislila CIA u saradnji sa Henrijem Marejem, profesorom sa Harvarda i osnivačem Bostonskog psihoanalitičkog društva. Kasnije je otkriveno da je projekat težio razvoju novih tehnika ispitivanja zasnovanih na kontroli uma. Kačinjski je bio podvrgavan eksperimentima od 1959. do 1962. godine. Izgleda da su tada naučnici uspjeli ono što nisu njegovi vršnjaci, "razbili" su već zbunjen um.

U intervjuu koji je godinama kasnije dao Kačinjski, istakao je kako ne misli da su eksperimenti razlog: "Zapravo, postojao je samo jedan neprijatan eksperiment u Marejevoj studiji; trajao je oko pola sata i nije se mogao opisati kao 'traumatičan'. Većina njih je bila u formi intervjua i pisanih upitnika. CIA nije bila uključena."

Sedam godina od okončanja eksperimenta i bez očiglednog razloga, Kačinjski je napustio profesorsku poziciju na Univerzitetu Berkli i vratio se roditeljima. Ali mu ni to nije odgovaralo pa se nakon nekog vremena preselio u kolibu duboko u šumi u Linkolnu u Montani. Počeo je da živi izolovano, poput pustinjaka koji je lovio hranu. Živio je bez struje i tekuće vode. Konačno, 1978. godine Kačinjski je potpuno nestao. Od njega kao da nije bilo ni traga ni glasa. 

Rađanje "Unabomber-a"

Tokom svog života, Kačinjski je razvio ogromnu averziju prema modernom društvu. Kako je sam govorio, borio se za povratak ljudi u "divljinu" kroz "potpuno i trajno uništenje modernog industrijskog društva u svakom dijelu sveta kako bi se zamijenilo ovo bezlično, ropsko društvo, otuđeno od manjih društvenih grupa". Da bi postigao svoje ciljeve, Kačinjski je pokrenuo kampanju terora u maju 1978. godine, kada je prvi paket bombu poslao profesoru inženjerstva na Univerzitetu Northvestern u Ilinoisu. Kada je ugledao paket, profesor je odmah posumnjao u njegov sadržaj i odmah pozvao policiju. Jedan agent povrijeđen je tokom pokušaja deaktivacije.

Drugu bombu poslao je poštom u maju 1979. godine takođe na Univerzitet Nortvestern i tom prilikom je ranjen jedan student. U novembru 1979. godine uslijedio je i treći paket, koji je alarmirao sve. Kačinjski je podmetnuo eksplozivnu napravu u avion na putu iz Čikaga za Vašington. Zbog greške koju je napravio, bomba je počela da dimi. Pilot je zbog dima prinudno sletio, a nekoliko putnika je zbrinuto zbog trovanja dimom. Kvar u mehanizmu tajmera doveo je do toga da uređaj nije detonirao i samim tim avion nije eksplodirao. Kačinjskom su mediji nadenuli nadimak Unabomber.

Ali, postavljanje bombe u avion smatra se u Sjedinjenim Državama smatra saveznim zločinom, zbog čega je u istragu uključen i FBI.

Kačinjski je poručio FBI-u da će prestati sa napadima ako se u vodećim novinama u Sjedinjenim Državama objavi njegov tekst od 30.000 riječi. Tekst je nazvao "Industrijsko društvo i njegova budućnost", a potpisao pod pseudonimom Freedom Club. U tekstu je tvrdio da je industrijska revolucija u stvari "katastrofa za čovječanstvo" i pozvao društvo da se pobuni protiv nje kako bi se vratili "prirodnijim" obrascima ponašanja.

Iako nijedan medij nije bio voljan da ga objavi, konačno i Vašington post i Njujork Tajms su popustili pred ucenom i objavili njegov "Manifest".

Ali ovo je bio početak kraja

Odmah po objavljivanju, među milinima ljudi, manifest je pročitao Tedov brat Dejvid. On je naišao na nekoliko specifičnih izraza koje je Ted koristio u pismima koje mu je slao. Nakon što je obavijestio vlasti, kriminolog Džejms Ficdžerald je napravio komparativnu analizu sadržaja pisama i manifesta kako bi utvrdio da li je Ted Kačinjski zaista bio Unabomber. 

Uporedna analiza naterala je sudske vlasti da potpišu nalog za hapšenje koji je tražio FBI, a 3. aprila 1996. godine Ted Kačinjski je uhapšen u svojoj kolibi u šumi. Nakon psiholoških testova, dijagnostikovani su mu šizofrenija i paranoja, on je odbio da ga smatraju ludim i zatražio je da se brani sam, osjećajući se izdanim od strane advokata i porodice.

Da bi izbjegao smrtnu kaznu i umjesto toga dobio kaznu doživotnog zatvora bez mogućnosti uslovnog otpusta i odricanja od mogućnosti žalbe, 4. maja se izjasnio krivim po svim saveznim optužbama i osuđen je na doživotni zatvor u Koloradu. U tom zatvoru je boravio do 10. juna 2023. godine, kada je u njemu izvršio samoubistvo, prenosi nationalgeographic.rs

Pratite nas na našoj Facebook i Instagram stranici i Twitter nalogu.