Istočni zmajevi potapaju Ameriku

Agencije
Istočni zmajevi potapaju Ameriku

Vašington - Rusija i Kina sarađuju na "enormno mnogo nivoa, političkom, vojnom i ekonomskom", stvarajući jaku osovinu koja predstavlja prijetnju za SAD.

Navodi to "Biznis insajder" citirajući političke komentatore Daglasa Šoena i Melika Kajlana, koji u zajedničkoj knjizi pišu o "rusko-kineskoj osovini".

Osim toga, Kina je ove godine prvi put bila domaćin samita G20, a među eminentnim liderima gost broj jedan bio je ruski predsjednik Vladimir Putin. Američki mediji prethodnih dana brujali su o "nepoštovanju domaćina", favorizovanju Rusije, antizapadnoj koaliciji...

- Treći svjetski rat je uveliko u toku, a američki stari rivali ponovo su u igri, moćniji nego ikada prije, i to u momentu kada je Vašington zbunjeniji čak i od onog perioda kada je u njemu sjedila Karterova administracija - pišu autori, koji ističu tri ključna načina pomoću kojih "istočni zmajevi" pokušavaju da pobijede SAD.

1. Podržavanje američkih neprijatelja

Kina i Rusija pružaju vojnu i ekonomsku pomoć režimima Sjeverne Koreje, Irana i Sirije, koje Bijela kuća smatra diktatorskim i neprijateljskim.

- Kina godinama ekonomski održava Sjevernu Koreju u životu, ohrabrujući nuklearni program Pjongjanga odbijanjem da pojača sankcije protiv Kim Jong Unovog režima - smatraju Šoen i Kajlan. Njih dvojica ističu da se Kina protivi produbljivanju bilateralne saradnje SAD i Južne Koreje, i onemogućava da zvanični Seul dobije američki protivraketni sistem. Direktor CIA Džon Brenan rekao je da "razmještanje tog sistema predstavlja američku obavezu prema tom regionu", dok iz Kine stižu poruke da će taj potez "ozbiljno narušiti odnose Pekinga i Vašingtona".

"Biznis insajder" navodi da istovremeno Vladimir Putin pruža ruku spasa "diktatoru Bašaru al Asadu", i to tako što "obasipa njegov režim naoružanjem, bazama i novcem".

Autori su ubijeđeni da je "Asad preuveličao Islamsku državu da bi se obračunao sa opozicijom". S druge strane, Rusi imaju potpuno suprotno mišljenje. Peking i Moskva takođe pružaju snažnu podršku Iranu, koji prema mišljenju Šoena i Kajlana predstavlja "grlić centralnoazijske flaše kroz koju sirovi materijali stižu u ostatak svijeta".

2. Masovno jačanje vojske

I Rusija i Kina povećavaju svoj budžet za odbranu, kako bi pojačale svoju vojnu moć. Kineski predsjednik Si Đinping je postepeno konsolidovao najbrojniju vojsku na svijetu i od nje napravio moćnu silu, u koju je uloženo oko 365 milijardi dolara, tvrdi "Biznis insajder".

S druge strane, Rusi su najavili da će njihov vojni budžet naredne godine biti smanjen za pet odsto. Uprkos tome, autori smatraju da to neće naročito uticati na rastuću moć Rusije, s obzirom na to da se "međusobno pomaže sa Pekingom".

- Njihova vojna ekspanzija za cilj ima rastezanje resursa Zapada širom svijeta. Kineska ekspanzija u Južnom kineskom moru, ruska prodaja oružja Iranu to i pokazuju - tvrde dvojica analitičara.

3. Vojne akcije koje imaju za cilj proširenje teritorije

Kina odbija da usvoji stavove Malezije, Bruneja, Filipina i  ostalih američkih saveznika povodom operacija u Južnom kineskom moru. Ove vode prebogate su zemnim gasom, ribom, naftom, a važe i za jednu od najprofitabilnijih trgovačkih ruta na planeti, kroz koju godišnje prođe roba u vrijednosti od pet triliona dolara, pa ni ne čudi što Kina želi tu teritoriju za sebe. Okolne zemlje tvrde da Peking militarizuje i okupira vode koje potpadaju pod međunarodnu teritoriju, u čemu ih zdušno podržavaju SAD i Haški sud.

- Peking užurbano jača svoju mornaricu i uskoro bi mogao potpuno da istisne SAD iz tih voda. Nemojte se čuditi ako se to desi u narednim godinama - napisao je glavni savjetnik u Centru za američku bezbjednost Robert Kaplan.

S druge strane, "Rusija je odgovorila na blef Amerikanaca" i zauzela Krim, navode Kajlan i Šoen. Da se istočne sile međusobno podržavaju, pokazuju i postupci u Savjetu bezbjednosti UN, gdje Moskva i Peking nikada ne glasaju jedan protiv drugog, zaključuju Šoen i Kajlan.

Pratite nas na našoj Facebook i Instagram stranici i Twitter nalogu.

© AD "Glas Srpske" Banja Luka, 2018., ISSN 2303-7385, Sva prava pridržana