Hrana bogova u carstvu na obali Rajne

Čokoladno carstvo je na lijevoj obali Rajne 1993. godine izgradio Hans Imhof, nekadašnji direktor velikog koncerna za proizvodnju namirnica "Štolverk".

U kelnskom muzeju posjetioci će saznati sve što su ikada željeli da znaju o čokoladi.

- Teško je izdvojiti najzanimljiviji eksponat, jer je naša izložba velika. Djeci se najviše dopada čokoladna fontana. Mnogim posjetiocima zanimljivo je odjeljenje za proizvodnju čokolade, a nekima pak kulturno-istorijski dio sa izvornim eksponatima starim i nekoliko hiljada godina - priča šef službe za posjetioce Muzeja čokolade Olaf Vortman.

Obilazak tri nivoa izložbenog prostora koji se prostire na 4.000 metara kvadratnih počinje pričom o kakaovcu, biljci od čijeg se ploda pravi čokolada, a koji potiče iz srednje Amerike. Kako bi animirali mališane, u muzeju su odlučili da organizuju interaktivne radionice. Najmlađi posjetioci na monitorima igraju igrice o kakaovcu, rješavaju osmosmjerke pronalazeći pojmove u vezi s čokoladom i na testovima provjeravaju svoje "čokoladno znanje".

Na prvom spratu je dio muzeja pretvoren u staklenu baštu u kojoj rastu stabla kakaovca, kafe i banana. Tu čovjek ne može dugo da se zadrži, jer su temperatura i vlažnost vazduha prilagođeni uslovima u kojima raste tropsko bilje.

Drugim spratom dominira pogon za proizvodnju čokolade - nevjerovatan doživljaj za prave sladokusce pred čijim očima nastaje čokolada. Mogu da vide kako se odvija prženje zrna kakaovca, mljevenje i odvajanje jezgra do ljuske, zatim miješanje sa kakaovim maslacem, mlijekom i šećerom, do prelivanja čokolade u stilizovano drvo kakaovca.

- Veoma važan sastojak za proizvodnju čokolade jeste šećer, jer ljudi vole slatku čokoladu. Mlijeko u prahu, takođe, iako se koristi samo za proizvodnju bijele i mliječne čokolade, a ne i za proizvodnju čokolade za kuvanje - otkriva Vortman dio recepta "hrane bogova"˝.

Zahvaljujući radnici koja časti posjetioce čokoladom umočenom u vafle, posjetioci imaju priliku da obraduju svoja nepca i na licu mjesta osjete ukus tek proizvedene čokolade.

Zaposleni u muzeju neće imati ništa protiv ako neki posjetilac, pravi ljubitelj čokolade, i po nekoliko puta zaluta do tri metra visoke čokoladne fontane.

Muzej govori i o istoriji čokolade, koja je počela u starim civilizacijama u srednjoj Americi. Maje i Asteci su je koristili kao lijek, priređivali su slavlja u čast boga kakaoa, a služila je i kao sredstvo plaćanja.

Zanimljivo je da je sa svojih putovanja po Južnoj Americi Kristifor Kolumbo donio na španski dvor i sjeme kakaovca, ali ono nije pobudilo nikakvo interesovanje. Tek nakon pohoda španskog osvajača Hernana Kortesa na Južnu Ameriku, Evropa je spoznala čari čokolade.

U jednom dijelu muzeja izložene su i posude u kojima su Evropljani držali čokoladu. Njihova raskoš dokazuje da su "hranu bogova" sebi mogli da priušte samo bogataši.

Informacije o čokoladnim proizvodima, uključujući i upoznavanje nekih od najvećih imena u industriji, mogu se saznati na trećem nivou muzeja, a tu je ispričana priča o novijoj istoriji čokolade, baziranoj na proizvodnji za široku potrošnju.

Rekonstruisan je izgled starih prodavnica čokolade i čokoladnih slatkiša, sa originalnom ambalažom, plakatima, reklamama i automatima za samoposluživanje.

- Ponosni smo jer nas posjećuje mnoštvo ljudi, bez obzira na uzrast. Reakcije su u principu vrlo pozitivne, ali mi ipak svaku kritiku shvatamo vrlo ozbiljno. Posjetioci mogu da nam se obrate ako imaju prijedlog ili savjet - navodi Vortman.

Muzej pokušava da pokrije sve oblasti tako da je tu i tema eksploatacije djece na plantažama. Na ulazu u muzej nalazi se prodavnica suvenira u kojoj su razni alati, igračke, mobilni telefoni, tastature, čak i kelnska katedrala, svi izrađeni od čokolade.

Nestašica kakaovca

Najnovije vijesti o čokoladi nisu dobre jer, prema posljednjim istraživanjima, svijet će u sljedećih nekoliko godina zbog sve veće potražnje ostati bez kakaoa zato što nema dovoljno plantaža kakaovca. Još jedan od faktora koji znatno utiče na smanjene zaliha kakaoa jeste i epidemija ebole u zapadnoj Africi, posebno imajući u vidu činjenicu da 70 odsto svjetskih zaliha stiže upravo sa tog područja. Ako se situacija ne popravi, a ljubitelji čokolade ne smire strasti, omiljeni slatkiš mogao bi, dakle, do 2020. godine postati luksuzna i skupa roba.  (Dojče vele)

Pratite nas na našoj Facebook i Instagram stranici i Twitter nalogu.