Grobno mjesto za duhovnog oca

Priredio: Milenko Kindl
Grobno mjesto za duhovnog oca

Karakas - Veliki, bijeli mauzolej u centru Karakasa za mnoge građane Venecuele je nalik na Uga Čavesa - neproporcionalno veliki, živopisan i samozadovoljan.

Pa ipak, grobnica nije izgrađena za socijalističkog predsjednika Venecuele koji se nedavno suočio sa sopstvenom smrtnošću boreći se protiv raka i koji se ponovo kandiduje za predsjednika.

Mauzolej će biti grobno mjesto južnoameričkog borca za nezavisnost Simona Bolivara za koga Čaves kaže da mu je duhovni otac.

Pedeset metara visok mauzolej biće inaugurisan idućih dana iako nije do kraja završen, prenio je AP.

Njegova izgradnja bila je odgađana, sakrivena velom tajne i često je mijenjana kako bi mauzolej odgovarao heroju Bolivarovog kalibra, a mnogi su mauzolej kritikovali kao pretjerani odraz Čavesovog ega i želje da ga narod vidi kao reinkarnaciju heroja borbe za nezavisnost.

Unutrašnjost mauzoleja, sa crnim mermernim podom, je spremna, ali ne i trg oko njega. Radnici proteklih sedmica danju i noću rade postavljajući ploče, bandere i rastinje oko grobnice.

Čaves je predložio prije dvije godine da se Oslobodiocu izgradi mauzolej i tada je zahtijevao istragu o tome da li je osnivač Venecuele otrovan.

Istoričari se generalno slažu da je Bolivar, koji je okupio revolucionare koji su izborili nezavisnost od Španije za današnju Venecuelu, Kolumbiju, Panamu, Ekvador, Boliviju i Peru, umro od tuberkuloze 1830. u 47. godini.

Čaves, međutim, misli da to nije istina. Zbog toga je uz velike fanfare naredio da se otvori Bolivarova grobnica i doveo je tim međunarodnih stručnjaka da prouče njegove ostatke. Tim je utvrdio da Bolivar nije otrovan.

Venecuelanski zvaničnici potom su ocijenili da je vrijeme da se Bolivarove kosti presele iz Nacionalnog Panteona, gdje su ležale okružene sa više od 100 heroja i heroina nacije, a sam Čavez je predlagao da se Venecuela preimenuje u Bolivarska republika Venecuela.

Budući da identitet arhitekte nije javno objelodanjen, vjeruje se da je za projekat zadužen španski arhitekta Fransisko Sesto koga je 2010. Čaves imenovao za "državnog ministra za transformaciju velikog Karakasa".

Sesto je u ranijem intervjuu rekao da će mauzolej koštati 140 miliona dolara i da se gradi, jer je on "uvijek vjerovao da je Bolivaru neophodan mauzolej vrijedan njegove veličanstvenosti".

Istaknuti arhitekta Oskar Tenreiro nije oduševljen mauzolejom iako je konstrukcija kvalitetno odrađena od uvoznih materijala.

- Čovjek mora da cijeni ogromnu masu i zavodljivost konstrukcije, ali tako ogromna i apsurdna i van konteksta ona posjeduje isti grijeh, kao i politički sistem koji je naručio - naveo je Teneiro.

On je takođe izrazio zabrinutost da će kosa južna fasada mauzoleja, koja ga povezuje sa Panteonom, postati vodeni tobogan tokom jakih kiša i tako poplaviti manju nekadašnju crkvu.

Ni druge arhitekte nisu oduševljene što je Panteon postavljen kao ulaz u mauzolej, niti što kosi zidovi mauzoleja podsjećaju na skejt park.

Drugi pak vjeruju da građani Venecuele zaslužuju tako veliki spomenik.

- Mislim da nije pretjeran. Panteon, iako spektakularan, postao je mali kako je grad rastao - kaže 47-godišnja domaćica.

Istoričar Elijas Pino smatra da je mauzolej Čavesov način da podstakne ljude da ga identifikuju sa nacionalnim herojem.

- Politička namjera je da predsjednik Ugo Čaves bude proglašen za izvršioca Bolivarove volje i tumač Bolivarovog jevanđelja - rekao je Pino, koji je vodeći stručnjak za Bolivara.

Nepoznati arhitekta

Bolivarov mauzolej trebalo je da bude završen u decembru 2011, potom u maju i kritičari kažu da je odgađanje tipično za Čavesovu 13-godišnju administraciju. Ono što je takođe zanimljivo je da je vlada, koja uglavnom traži poznate arhitekte za slične projekte, ovaj put projekat dala nepoznatom arhitekti.

 

 

Pratite nas na našoj Facebook i Instagram stranici i Twitter nalogu.

© AD "Glas Srpske" Banja Luka, 2018., ISSN 2303-7385, Sva prava pridržana