Enormni rast cijena đubriva ugrožava prehrambenu sigurnost

Cijene đubriva su ove godine porasle usljed rastuće potražnje i manje ponude, pri čem u su rekordne cene prirodnog gasa i uglja izazvale redukovanje proizvodnje u energetski intenzivnom sektoru đubriva. Urea je poskupjela za više od 200 posto ove godine, dok su se cijene dijamonijum fosfata skoro udvostručile, piše Rojters.

Pored skoka globalnih cijena hrane do rekordnih nivoa u posljednjih više od 10 godina, rastuće cijene đubriva će dodatno povećati pritisak na dostiupnot hrane, naročito u privredama koje se oslanjaju na uvoz, dok u nategnutim državnim budžetima ima malo prostora za vladine subvencije, kaže Frederik Nojman, kodirektor u HSBC banci nadležan za azijska ekonomska istraživanja. „U vreme kada je kovid-19 već desetkovao živote i sredstva za život nebrojenih miliona ljudi, rast cena hrane posebno teško pogađa siromašne.

Rast cijena đubriva ne samo da pogađa poljoprivrednike, već će se prenijeti i na potrošače preko viših cijena hrane", ističe on. Imajući u viu da je indeks cijena hrane Organizacije Ujedinjenih nacija za hranu i poljoprivredu (FAO) na najvišem nivou od 2011, svetski poljoprivrednici već trpe pritisak da povećaju isporuke. Analitičari, međutim, upozoravaju da će se ograničena ponuda đubriva pogoršati početkom sledeće godine.

Poljoprivrednici iz Evrope, Severne Amerike i severne Azije moraju da pojačaju kupovine pre prolećne setve, dok su istovremeno ključni proizvođači, poput Kine, Rusije i Egipta, ograničili izvoz kako bi obezbedili domaće tržište. „Prodaja većine zaliha proizvođača uree je već ugovorena, što znači da će globalni proizvođači tog đubriva biti ''rasprodati'' do 1. januara. Proizvođači ulaze u novu godinu sa veoma niskim neprodatimh zalihama i naići će na značajnu globalnu potražnju u prvom kvartalu iz SAD, Kanade, Brazila, Evrope, Azije koje kreću s kupovinom“, navodi Džoš Linvil, direktor američke kompanije za đubriva Stoun Iks. Dodaje da će kao odgovor na rast cena"farmeri širom sveta ili odložiti kupovinu ili smanjiiti korišćenje đubriva da bi uštedeli novac".

Indija i Egipat, dve velike poljoprivredne ekonomije, povećale su državne subvencije u novembru, pri čemu je indijsko Ministarstvo poljoprivrede pojačalo snabdevanje đubrivom okruga koji imaju male zalihe kako bi obezbjedilo proizvodnju ozimih useva. Za sada je udar visokih troškova za većinu proizvođače useva ublažen, ali bi neki od njih sledeće sezone mogli da pređu sa pšenice i kukuruza, koji se hrane azotnim đubrivom, na soju. Ipak, u 2022. godini će mali broj usjeva ili farmera biti pošteđen udara, kažu izvori.

U Njemačkoj će poljolrivrednici zbog rasta cIJena verovatno smanjiti upotrebu đubriva, što bi moglo da smanji prinose, ocenjuje Bernhard Krusken, generalni sekretar nemačkog udruženja poljoprivrednika DBV. "Presipitivaće se setva onih vrsta useva kod kojih je proteklih meseci došlo do rasta proizvođačkih cena“, dodao je Krusken. Brazil, najveći proizvođač soje u svetu i treći po veličini proizvođač kukuruza, koji hrani 10 posto svetske populacije, upozorio je na nestašicu đubriva u sledećoj godini, predviđajući usporavanje rasta proizvodnje soje, kukuruza i pamuka. „Za soju je to delimično ublaženo jer je mnogo inputa već kupljeno, ali će se kukuruz direktno suočiti sa rastom troškova za đubrivo. Za sezonu 2022/23, rekao bih da ćemo imati nekih problema.

Rekao sam poljoprivrednicima da problem više nije ni cena, već raspoloživost ponude đubriva“, izjavio je Andre Pesoa, partner u brazilskoj konsultantskoj kući za agrobiznis, Agrokonsalt. Čak i u Severnoj Americi, gde žive neki od najbogatijih poljoprivrednika na svijetu, uzgajivači su odložili kupovine koje obično obavljaju uoči proljećne sjetve, nadajući se da će cene pasti. Mada su vremenski uslovi, biljne bolesti, štetočine i vodosnabdevanje ključni za razvoj useva, đubrivo je jedan od dominantnih faktora proizvodnje koji farmeri kontrolišu.

Ali, mnogi uzgajivači, prije svega milioni malih vlasnika gazdinstava koji proizvode trećinu svetske hrane, neće imati drugi izbor osim da smanje upotrebu đubriva 2022. U jugoistočnoj Aziji, koja ima najveći udio u globalnoj proizvodnji palminog ulja, uzgajivači se pripremaju za veće troškove proizvodnje, a vodeći industrijski igrači već trpe poremećaje s nabavkom đubriva i smanjenje uvoza. „Malezija uvozi 95 posto đubriva. Proizvodnja voća i povrća, uključujući durijan, biće pogođena jače od palminog ulja, jer zahteva kvalitetnije đubrivo“, kaže Teo Ti Seng, generalni direktor malezijskog dobavljača agrohemikalija "Ben Mejer Agriker".

Nedavni pad cena nafte mogao bi da ublaži troškove proizvođča đubriva, ali će sledeći neočekivani talas hladnog vremena izazvati novi energetski udar što će pokrenuti rast cijena hrane, prema izveštaju FAO iz novembra. „Moramo da shvatimo da će sve političke mjere koje poskupljuju energiju podići cijene hrane. Ovo ne smije da se tumači kao poziv na smanjenje naglaska za mjere ublažavanja klimatskih promijena, već da moramo da nađemo načine da poboljšamo efikasnost upotrebe đubriva... i da kritički preispitamo našu energetsku politiku", rekao je Jozef Šmiduber, zamjenik direktora u FAO-ovom odjeljenju za trgovinu i tržišta.

Pratite nas na našoj Facebook i Instagram stranici i Twitter nalogu.