Emisije ugljenika vratile se na nivoe blizu onih prije pandemije

 "Očekivali smo da ćemo videti neki oporavak. Ono što nas je iznenadilo je intenzitet i brzina povratka", rekao je vodeći autor studije i istraživač sa Univerziteta Ekseter Pjer Fridlingštajn.

Prošle godine je emisija ugljenika opala za rekordnih 1,9 milijardi tona, što je pad od 5,4 odsto, a razlog za taj pad su zemlje koje su bile zaključane, a ekonomije zaustavljene zbog pandemije korona virusa.

Novi izvještaj, koji je izradio "Global Karbon Projekt", predviđa povećanje emisije za 4,9 odsto ove godine. Među glavnim zemljama emiterima, očekuje se da će Kina i Indija imati veće emisije ugljenika ove godine nego 2019. godine, dok se očekuje da Sjedinjene Države i Evropa imaju nešto manje.

Kina je 2020. godine, kako se navodi, bila izvan granica jer su ulaganja u oporavak od pandemije dovela do velikog povećanja upotrebe uglja, čak i kada su emisije ugljenika u drugim zemljama smanjene. Studija predviđa da će ukupne globalne emisije ove godine dostići 36,4 milijarde tona CO2.

Ovaj izveštaj dolazi u trenutku kada su se globalni lideri sastali na klimatskoj konferenciji Ujedinjenih nacija u Glazgovu, kako bi pokušali da ograniče porast temperature na 1,5 stepeni i da izbjegnu najkatastrofalnije posljedice klimatskih promjena.

Da bi se to postiglo, kako ističu naučnici, emisije ugljenika moraju da dostignu nultu emisiju do 2050. godine, a dok, kako se navodi, ukupna globalna posvećenost smanjenju emisija nije daleko od ostvarenja ovog cilja. Da bi se dostigla nulta emisija u naredne tri decenije, potrebna su drastična smanjenja ugljenika, rekao je Fridlingštajn.

 „Ono što treba da se uradi svake godine od sada do 2050. godine je, uopšteno govoreći, otprilike isto smanjenje kao što smo imali tokom kovid krize“, istakao je on.

Pratite nas na našoj Facebook i Instagram stranici i Twitter nalogu.