Čitaju knjige da manje robijaju

Tanja Milaković
Čitaju knjige da manje robijaju

Da bi umanjila broj zatvorenika u svojim zatvorima brazilska vlada pokrenula je nove inicijative, pa tako na primjer onome ko pročita knjigu i napiše recenziju, kazna može biti umanjena, ali problem je u tome što je većina nepismena.

Smrad urina i znoja. Muve, štakori… nigdje kreveta, čak ni madraca. Oko 40 zatvorenika u toj maloj prostoriji spava na golom podu. Takav prizor nije izuzetak, naprotiv, tako izgleda svakodnevica u brazilskim zatvorima.

- Prepune ćelije, katastrofalni higijenski uslovi - navodi sveštenik Valdir Joao Silveira, koordinator brazilskih sveštenika zaduženih za zatvore.

Brazil se na svjetskoj ljestvici po broju zatvorenika, nalazi na četvrtom mjestu, odmah iz SAD, Kine i Rusije. Između 2005. i 2012. godine broj zatvorenika se s 361.000 popeo na 513.000.

Međutim, Brazil sada ipak povlači kočnicu. Do 2014. godine, kako bi smanjila pretrpanost, vlada namjerava da investira 300 miliona dolara u zatvore. Te mjere bi trebalo da uključuju učešće u sportskim programima koji bi zatvorenicima ne samo mogli olakšati izdržavanje kazne nego eventualno omogućiti i prijevremeno puštanje na slobodu, prenio je "Dojče vele".

- Brazilski zatvorski sistem se oteo kontroli. Trebalo bi ukinuti i ogromne zatvore u kojima vladaju ekstremno visoke mjere sigurnosti. Proces resocijalizacije puno se brže i uspješnije odvija u manjim zatvorima nego u tako velikim  kaže sudija Douglas de Melo Martins koji za nacionalno Pravosudno vijeće obavlja kontrolu brazilskih zatvora.

Međunarodnu, ali i domaću javnost uvijek iznova šokiraju izvještaji u vezi sa organizovanim kriminalom koji cvjeta iza rešetaka, kao i nasilje, mučenje, podmićivanje i pobune. S novim programima resocijalizacije bi se ti masivni problemi barem trebali umanjiti. Brazilski zakon već sada pruža priliku zatvorenicima da mogu umanjiti svoje kazne (ili dobiti premještaj iz zatvorenog u otvoreni tip zatvora) ukoliko rade, dobro se vladaju i školuju. To konkretno znači da ta tri radna dana koja odrade ili za 12 sati uspješno apsolvirane nastave, mogu pod određenim okolnostima smanjiti svoj boravak u zatvoru za jedan dan.

U Braziliji, sveučilišta, savez zatvorenika i nevladina organizacija Ser livre, pokrenuli su projekt pod naslovom "Otvorena vrata". Riječ je o čitanju. Svako ko želi da učestvuje u tom projektu mora svakog mjeseca da pročita jednu knjigu i napiše recenziju. Komisija koja kasnije čita te zadatke odlučuje o tome hoće li neko dobiti smanjenje kazne i ako da, na koliko dugo.

Međutim, do sada se za taj projekt nije prijavilo mnogo zatvorenika. Od ukupno 120 osoba koliko ih sjedi u zatvoru tog grada, recenzije je poslalo svega njih 12. Tako slab odziv nimalo ne čudi. Zašto da se neko zanima za savremenu brazilsku literaturu ako nema čak ni dovoljno vode za piće, a kamoli da zna hoće li uopšte preživjeti svoju zatvorsku kaznu?

I sveštenik Valdir Joao Silveira tu inicijativu smatra prilično nerealnom.

- U zatvorima Salinopolis u Pari većina, od 200 zatvorenika, je nepismena. Neki nemaju ni osnovne dokumente i nije im poznat čak ni dan rođenja - kaže Silveira i dodaje da je Brazilu na prvom mjestu potrebno poštovanje građanskih i ljudskih prava, a tek onda obrazovanje.

"Nacionalni pakt"

Država, nevladine organizacije i sveučilišta, osnovali su neku vrstu "nacionalnog pakta" koji bi trebalo da unaprijedi učešće zatvorenika i u raznim socijalnim i kulturnim programima. Isto tako, taj "pakt" predviđa i mogućnost ponovnog preispitivanja pravomoćnosti presuda. Ako se tim putem ispostavi da tokom sudskih procesa nije sve bilo kako bi trebalo, zatvorske kazne mogle bi biti smanjene.

Pratite nas na našoj Facebook i Instagram stranici i Twitter nalogu.

© AD "Glas Srpske" Banja Luka, 2018., ISSN 2303-7385, Sva prava pridržana