ChatGTP će se sve više koristiti u obrazovanju, ali treba biti oprezan

Tanjug
ChatGTP će se sve više koristiti u obrazovanju, ali treba biti oprezan

BEOGRAD - Inteligentni virtuelni asistent ChatGTP postaje dio svakodnevnice učenika i studenata koji će sve više koristiti ovaj alat kako bi lakše i brže obavljali zadatke, ali će im donijeti i određene probleme, jer će tokom pisanja radova manje koristiti literaturu i diskusiju sa profesorima, ocjenjuju stručnjaci.

Docent Prirodno - matematičkog fakulteta Univerziteta u Novom Sadu Bojana Bokić rekla je za Tanjug da su studenti bili prilično ushićeni kada se  pojavio ChatGTP  i probali su da ga koriste prvenstveno iz radoznalosti, dok  sada sve više planiraju da nastave da ga koriste u daljem školovanju.

Bokić je, sa druge strane, upozorila da upotreba ChatGTP  donosi i neke probleme.

-Bojim se da će studenti u budućnosti upotrebom ovog alata samo instant završavati obaveze, lakše i za kraće vreme će završavati fakultete, ali će im to sa druge strane doneti problem u sledećem poglavlju života za koje će biti, verovatno, potpuno nespremni. Jer, svi ti radovi koje studenti pišu tokom fakulteta ili stručni radovi koje oni izrađuju bi trebalo, između ostalog, da uključe i pretraživanje stručne literature, razmišljanja o postavljenom problemu, diskusiju sa kolegama i profesorima, i na kraju pisanja tog rada. To sve predstavlja put do nekog rešenja i način učenja o filtriranju informacija odnosno proces stvaranja kritičkog mišljenja - rekla je za Bokićeva.

Vanredni profesor na Odjeljenju za pedagogiju i andragogiju Filozofskog fakulteta Univerziteta u Beogradu Milan Stančić rekao je da ChatGTP  postaje dio svakodnevnice i da će učenici početi sve više da ga koriste za školske zadatke.

Ističe da je zbog toga važno da se shvati da je borba protiv vještačke inteligencije uzaludna i da umjesto toga treba da se preispituju njegovi dometi i uči kako da se koristi kao resurs.

-Ako posmatramo iz ugla ocenjivanja, što jeste jedan od aspekata prema kojima se vidi neki potencijalno loš uticaj veštačke inteligencije, umesto da se bavimo time kako da ulovimo one koji varaju, to jest, one koji predstavljaju produkte ChatGTP  kao sopstvene, pažnju u stvari treba da usmerimo ka učenju kako da se ChatGTP  koristi na konstruktivan način odnosno kako da ga koristimo da nam bude resurs za učenje - kazao je Stančić.

Prema njegovim riječima to zahtijeva od nastavnika da drugačije razmišljaju i da drugačije koncipiraju načine ocjenjivanja, koji od učenika traži autentičan angažman i odgovore, jer takve odgovore ChatGTP  ne može tako lako da nam pruži.

Dodao je da treba biti obazriv oko vjerodostojnosti sadržaja koji kreira ChatGTP  i da se mora učiti i razlučiti kada je smisleno i u redu da se koristi, kao i da je preduslov za to da se radi na tome da učenici zaista razumiju kako vještačka inteligencija radi i šta su potencijali i ograničenja njenom korišćenju.

Patentni zastupnik i stručnjak za AI regulativu i intelektualnu svojinu Ljubomir Kljajić ukazuje da ChatGTP  može da se koristi kao neka vrsta pomoći i da olakša, jer živimo u vremenu kada su stvari ubrzane, kako kaže, za 300 odsto.

-Ta ušteda u vremenu zaista može da znači, ali ne na uštrb kvaliteta, jer škola treba mladu osobu da formira i da joj razvije kako fizičke, tako i intelektualne sposobnosti. Mislim da bi pretjerana upotreba takvih alata dovela možda čak i do ulijenjivanja đaka odnosno mladih osoba - rekao je Kljajić.

Kljajić kaže da u Srbiji još uvijek ne postoji zakon koji reguliše pitanje vještačke inteligencije, ali napominje da vlada i institucije koje se bave tom temom svakako razmišljaju o tome.

On podsjeća da je vlada početkom marta ove godine usvojila etičke smjernice za razvoj, primjenu i implementaciju pouzdane i odgovorne vještačke inteligencije.

Dodaje da je taj dokument bio odgovor na vještačku inteligenciju i sve njene pojavne oblike na neetički i nedemokratski segment koji može da nosi, a to su netačni ili neistiniti sadržaji, sadržaji koji bi povrijedili nečija prava u smislu diskriminacije, ili sadržaj koji prikupljaju lične podatke od korisnika, a da ih ne obavještavaju.

Ljubiša Bojić sa Instituta za filozofiju i društvenu teoriju Univerziteta u Beograda kaže da ChatGTP  može da stimuliše kreativnost, ali da je veoma bitno da se ne koristi stalno.

-Možda u toku predavanja stimulisati razgovore da se dolazi do ideja, ali da ne bude samo da ChatGTP daje ideje već da bude kombinacija rada  tehnologije, vještačke inteligencije i ljudi - naveo je Bojić.

Kako kaže, to je cilj za budućnost i ono kako mi možemo da koristimo tehnologiju u obrazovanju i drugim sektorima, i napravimo neke korake naprijed, rekao je Bojić.

Sve popularniji ChatGTP  je bot vještačke inteligencije koji može da  odgovara na pitanja i piše eseje, ali i da programira računare.

Iza ovog naprednog virtuelnog asistenta stoji organizacija OpenAI.

Jedna od karakteristika ChatGTP je to što se s njim može komunicirati putem tekstualnih poruka, tako što mu se obraćate kao čovjeku.

Pratite nas na našoj Facebook i Instagram stranici i Twitter nalogu.

© AD "Glas Srpske" Banja Luka, 2018., ISSN 2303-7385, Sva prava pridržana