Bogataši zaboravljaju kako su došli do novca
London - Bogataši često imaju sposobnost da zaborave kontekst u kojem su došli do novca, da zaborave svoje obrazovanje, nasljedstvo, porodične mreže, kontakte i preporuke.
Kolumnista lista "Gardijan" Džordž Monbiot taj fenomen nazvao je "romnezija" i istakao da on uvijek učini da bogati zaborave radnike čiji trud ih je obogatio, da zaborave infrastrukturu i bezbjednost, obrazovanu radnu snagu, ugovore, subvencije i pomoć koju je obezbijedila država.
Monbiot, koji je takođe pisac i politički aktivista, kaže da svaki politički sistem zahtijeva neki opravdavajući mit. - Sovjetski Savez je imao Alekseja Stahanova, rudara čuvenog po tome što je iskopao sto tona uglja za šest sati, Sjedinjenje Države su imale Ričarda Hantera, heroja iz priča Horejša Aldžera o siromašnim mladićima koji uspijevaju u životu - kazao je Monbiot.
U obje priče postojala je klica istine. Stahanov je radio naporno za ideal u koji je vjerovao, ali je, kaže Monbiot, njegov impozantni učinak vjerovatno izmišljen.
Kada je Aldžer pisao romane, neki siromašni ljudi jesu postali veoma bogati u SAD. Ali, što neki sistem više odstupa od svojih ideala (produktivnost u slučaju SSSR-a, dobre šanse u SAD), to se energičnije isturaju njegovi opravdavajući mitovi, navodi Monbiot.
Ocjenjuje da mit o samostvorenom čovjeku postaje sve moćniji dok države u razvoju preplavljuje ekstremna nejednakost i društvena nepokretljivost.
- Taj mit se koristi da bi se opravdala njegova sušta suprotnost: nedodirljiva klasa koja traži rentu i naslijeđenim novcem finansira oduzimanje bogatstva drugih ljudi - kaže Monbiot.
Kao najgrublji primjer "romnezije", on navodi australijskog rudarskog tajkuna Đinu Rajnhart.
- Ne postoji monopol nad time da neko postane milioner. Ako ste ljubomorni na one koji imaju više novca, nemojte samo sjedjeti i kukati, učinite nešto da sami zaradite novac - manje pijte, pušite i družite se, a više radite... Sjetite se svojih korijena i stvorite sopstveni uspjeh - glasi njena poruka.
A baš ona bi trebalo da se sjeti svojih korijena, kaže Monbiot, jer je zaboravila da doda da je nekome ko želi da postane milioner - u njenom slučaju milijarder - od pomoći to što je naslijedio rudnik zlata i bogatstvo od oca, te to što je iskoristila spektakularni bum sirovina.
- Da je čitav život ležala i gađala zid strelicama za pikado, opet bi bila enormno bogata - piše u tekstu koji je objavio "Gardijan".
Teško da neki republikanski govor prođe bez podsjećanja na Ričarda Hantera, a gotovo sve te priče o siromašnim mladićima koji uspiju da se obogate su gluposti.
- Sve što En i ja imamo, zaradili smo na staromodan način - rekao je Mit Romni.
- Staromodan poput Crnobradog, možda - ironičan je Monbiot. On prenosi detalje iz dokumenata koja je objavio časopis "Roling stoun", o akvizicijama koje su uništile održive kompanije, radna mjesta i o skupoj državnoj pomoći koja je spasila Romnijevu političku kožu.
- Romni personifikuje ekonomski parazitizam - ocjenjuje Monbiot. U članku u kojem je pozvala siromašne da slijede njen primjer, Rajnhart je takođe predložila smanjenje minimalne zarade. Kome je potrebno da bude pošteno plaćen ako svako može postati milioner?
U vezi sa društvenom pokretljivošću, od bogatih država na listi OECD-a, kao tri u kojima će muškarci zarađivati slično kao njihovi očevi, navedene su: Velika Britanija, Italija i SAD.
- Ako se rodite siromašni ili bogati u tim državama, vjerovatno će tako i ostati - kaže Monbiot, koji smatra da nije slučajno to što se sve tri promovišu kao države izuzetnih šansi. Jednake šanse, samostvaranje, herojski individualizam: to su mitovi koji su neophodni za politički opstanak predatorskog kapitalizma. "Romnezija" omogućava ultrabogatim da negiraju ulogu drugih ljudi u stvaranju njihovog bogatstva, kao i da uskraćuju pomoć onima koji su imali manje sreće od njih.
- Prije stotinu godina preduzetnici su se pretvarali da su paraziti: ponašali su se kao viša klasa koja živi od rente. Danas se paraziti predstavljaju kao preduzetnici - zaključuje Monbiot. Liste bogataša su pune ljudi koji su ili naslijedili svoj novac ili su ga zaradili baveći se aktivnostima od kojih se dobija renta: što ne podrazumijeva inovaciju i produktivne napore.
Tu je čitav niz spekulanata, barona nekretnina, plemića, IT monopolista, zelenaša, bankarskih šefova, naftnih šeika, rudarskih tajkuna, oligarha i izvršnih direktora koji su previše plaćeni za bilo šta što naprave.
- Ukratko - pljačkaši. Najbogatiji rudarski baroni su oni kojima su vlade u bescijenje prodale prirodne resurse - ističe Monbiot.
"Tool-booth" ekonomija
Džordž Monbiot kaže da su ruski, meksički i britanski oligarsi privatizacijom stekli potcijenjenu javnu imovinu i sada vode takozvanu "tol-booth" ekonomiju (gdje je sve više autoputeva, mostova, parkova i plaža u vlasništvu oligarha koji ostatku naroda naplaćuju taksu).
- Bankari koriste nezamislive instrumente da bi opelješili svoje klijente i poreske obveznike - dodao je Monbiot.
Pratite nas na našoj Facebook i Instagram stranici i Twitter nalogu.
