Aleksej Balabanov - antiestablišment roker ruskog filma
Beograd - Ruski reditelj Aleksej Balabanov, koji je preminuo u 54. godini, vidio je sebe kao "antiestablišment rokera ruskog filma" čiji je cilj bio da snima "skandalozne filmove", prenio je Tanjug.
Mnogi njegovi filmovi metaforične su crne komedije o mraku i beznađu posljednjih dana komunizma i sovjetskog društva, praćene ruskim rok pjesmama.
Njegova prva dva filma "Srećni dani" i "Zamak" rađeni su prema delima Semjuela Beketa i Franca Kafke, a u nihilističkom opusu Balabanova svoje mjesto su našli i Nikolaj Gogolj, Fjodor Dostojevski i Mihail Bulgakov.
Proslavljeni reditelj bio je gost ovogodišnjeg "Kustendorfa" gdje je, posle Monike Beluči i Odri Totu izazivao najviše pažnje novinara na festivalu u Drvengradu gdje je održao radionicu poslije projekcije svog posljednjeg filma "I ja, takođe" i nasmijao okupljene pričom o svojim počecima kada se bavio kriminalom rekavši da u filmu "I ja, takođe" nema nijednog glumca, već su sve kriminalci.
Na pitanje kako je došao do njih, ruski buntovnik je odgovorio: "Sve su to moji prijatelji".
U filmu "I ja, takođe", Balabanov igra sebe - reditelja koji želi sreću, ali je svjestan da je neće dostignuti.
- Moji filmovi su uvijek, naravno o meni - tvrdio je on više puta.
Njegovi filmovi zaista i imaju zajedničku temu austajdera koji ulazi u nepoznatu i često neprijateljski nastrojenu okolinu.
Kao čovjek rođen u provinciji, Sverdlovsku, Balabanov je bio odlučan da osvoji Moskvu i Sankt Peterburg a istovremeno ostane van filmske elite.
Zajedno sa Sergejem Seljanovim i Viktorom Sergejevim osnovao je 1994. nezavisnu filmsku kući CTB.
Pošto je završio jezike, u sovjetskoj vojsci radio je kao prevodilac, putovao je do Afrike i Bliskog istoka.
Uz pomoć oca, montažera, postao je asistent reditelja u filmskom studiju Sverdlovsk da bi se potom preselio u Sankt Peterburg koji je često opisivao u svojim filmovima kao pakleno mjesto koje uništava tijela i duše svojih stanovnika.
- Ne snimam filmove imajući neku ideju. Ideje prave loše filmove. Ne snimam filmove za akademce već za običan svijet. Zbog toga su moji filmovi voljeni - rekao je jednom prilikom Balabanov čiji su filmovi u Rusiji postigli izuzetan uspjeh.
Najviše je cijenio Terija Gilijama, jer je to "prvi reditelj koji nije stavio svoje ime ispred imena glumaca".
- Ni u jednom mom filmu nećete vidjeti da piše da je to film Alekseja Balabanova. To nije moj film, već svih ljudi koji su radili - glumaca, snimatelja, scenografa. Isto je sa dirigentom orkestra. On ima samo štap i ako izađe violinista ili klarinetista, dirigent ne može ništa. Oni rade sve, a ne on - ocijenio je Balabanov.
On je u kratkoj izjavi Tanjugu tada najavio da planira da s Kusturicom snimi "komplikovan film, čija se radnja dešava u tri države".
Pratite nas na našoj Facebook i Instagram stranici i Twitter nalogu.
