Značaj hrasta u istoriji i tradiciji

national geographic
Foto: pixabay

Hrast u mnogim predanjima zauzima posebno mjesto i pojavljuje se kao sveto stablo. Pod hrastom su stari održavali svoje sabore i suđenja.

 Mnogi narodi su zapazili da ovo drvo privlači munje i da u njega često udaraju gromovi. Stoga je i bio posvećen vrhovnim gromovnicima, bogovima Sunca i gospodarima vatre kao što su Zevs, Jupiter, Donar-Thor, Perun ili vedski Dijaus i Parjanyaha.

Zbog strahopoštovanja koje izaziva pogled na odraslo stablo hrasta učinilo je da on oduvijek i svugda bude sinonim snage i uzvišenosti, kako fizičke tako i moralne. Kao prvo među stablima, postalo je simbol i mnogih zemaljskih suvjerena pa je hrast drvo koje se najčešće susreće u heraldici.

Grci su vjerovali da u hrastovima borave nimfe drijade, zbog čega ih je bilo zabranjeno seći sve dok se ne utvrdi da su ih napustile. Zevsov hrast, se nalazio u najstarijem svetom gaju u Dodoni, gdje su sveštenice osluškivale šuštanje njegovog lišća i prenosile božanske poruke.

U legendama starog Rima takođe se pojavljuju mnogi značajni hrastovi. Pored svih Jupiterovih svetilišta bili su hrastici, dok se vječna vatra Vestinih hramova hranila isključivo hrastovinom. Prije dobro poznatih lovorika, hrastovim grančicama su krunisani pobjednici pitijskih igara, kao i rimski junaci i carevi.

Stari zavjet nam govori o hrastu pod kojim je Avram podigao žrtvenik Jahvi, a i sam mu se Jahve ukazao pod hrastom. I ovdje je, kao i kod drugih naroda, ­stablo hrasta predočavalo osu svijeta. Svojim korenjem, deblom i krošnjom ono povezuje sve elemente svijeta: zemlju, vodu, vazduh i Sunčevu toplotu. Zbog svoje snage i vertikalnosti stablo je, a posebno hrast, u mnogim tradicijama simbol okosnice kosmosa, veze nebeskog i zemaljskog svijeta, odnosno simbol vječnosti i jedinstva.

Hrast bio izvor duhovnog nadahnuća za mnoge drevne narode. Tako su za Kelte, Germane i Slovene hrastovi i hrastici bili kultna mjesta, sveta stabla i nemetoni (sveti gajevi). Keltska legenda kaže da je sv. Brigita boravila u samostanu Cil-Daire ("Crkva kod hrasta"), gdje se vatra palila hrastovim žirovima, dok je vila Morgana zatvorila čarobnjaka Merlina u hrastovo deblo kada ga je zavela i domogla se njegovih moći.

S druge strane okeana, jedna indijanska legenda kaže kako je prvorođeni neba i zemlje Vjuom dao ljudima hrast i plod žira kao blagoslov.

 

Pratite nas na našoj Facebook i Instagram stranici i Twitter nalogu.

© AD "Glas Srpske" Banja Luka, 2018., ISSN 2303-7385, Sva prava pridržana