Zbog nje stradalo gotovo 200 ljudi: Jeziva istina o monahinji iz pakla
Pod okriljem religije i vjere učinjeni su pojedini zločini. U Grčkoj, početkom dvadesetog vijeka, ogroman broj ljudi je izgubio život zbog monstruoznog ponašanja monahinje.
Prema podacima iznijetim u emisiji "Dosije", stradalo je minimum 177 ljudi, jer je toliko tijela policija uspjela da pronađe, a neki procjenjuju da je taj broj išao čak i do 500. Za smrt svih tih ljudi okrivljena je jedna žena, monahinja Marijam Sulakiotis.
Rođena je kao Marina, oko 1883. godine u siromašnoj porodici. Jednom prilikom je u svom domu ugostila monaha podvižnika Mateja.
Pričala je sa njim i riješila da se i ona zamonaši i posveti takvom načinu života. Neki smatraju da je Marijam bila zaljubljena u njega, dok drugi vjeruju da su bili u romantičnoj vezi, sve do njegove smrti.
Osnovali su zajedno manastir Panagija u Keratei. Postala je igumanija 1950. godine, nakon monahove smrti. Navodila je mnoge vjernike da se odreknu imovine kako bi je poklonili manastiru, odnosno njoj. Zbog toga je dolazilo do tužbi i problema sa zakonom, ali to nisu bile jedine optužbe.
Godine 1950. u manastir je upalo 85 službenika i tom prilikom su pronašli na desetine iznemoglih žena i djece, a u štalama manastira su bili posmrtni ostaci preminulih. Prozvana je u javnosti "majka Raspućin", a policija je prikupljala dokaze kako bi je zadržali u zatvoru.
Najgora od optužbi je bila da su monahinje dovele do smrti oko 150 djece. Sablasne priče su u tom periodu izašle na vidjelo i šokirale javnost u Grčkoj. Mnogi su umirali od neuhranjenosti, tuberkuloze, nervnog sloma ili mnoštva drugih bolesti uslijed neprekidnih mučenja koja su monahinje izvodile zbog vjerskog fanatizma.
Prema svjedočenjima, monahinje su bile izrazito surove prema svima koji su se u njega učlanili. Marijam je negirala sve optužbe na svoj račun i izjavila da su ljudi došli u manastir da spasu svoje duše, a ona im je u tome samo pomagala. Stekla je nečuveno bogatstvo, od oko 150 hiljada dolara i imala je oko 300 nekretnina. Utvrđeno je da je više od 500 vjernika zavještalo svu svoju imovinu manastiru.
Osuđena je u tri odvojena suđenja, najprije na 26 mjeseci, zatim na 10 godina, a onda i na još 4 godine. Osuđena je za smrt monaha, nezakonito pritvaranje, pronevjeru i prevaru. Kada je čula svoju presudu, rekla je "Imam čistu savjest pred Bogom da sam izvršila svoju dužnost pred ovim slabim stvorenjima koja su me optužila za suđenje".
Marijam je umrla u zatvoru 1954 u 71. godini života. Rasprave o tome šta se tačno desilo u ovom manastiru nastavile su se i poslije njene smrt. Manastir postoji i djeluje i danas, prenosi Kurir.
Pratite nas na našoj Facebook i Instagram stranici i Twitter nalogu.
