ZAPISI IZ ARHIVA - Štampa u Bosanskoj Krajini: (1906–1941): Otadžbina za povratak Kočićevim idealima
"Otadžbina" je bila list Samostalne stranke za Vrbasku banovinu. Poznati javni radnik i jedan od najmlađih predratnih kočićevaca Jovo Zubović u članku "Zašto se vraćamo Kočiću?" objasnio je da je list dobio ime po Kočićevoj "Otadžbini" i da je vraćanje Kočiću vraćanje njegovim mislima i idealima: "Slobodi, Istini i Pravdi", što je bilo i geslo lista.
U početku su izdavači i vlasnici lista bili prota Dušan Kecmanović i Vladimir Malić, a urednik banjalučki advokat dr Stevo Moljević. Od br. 19 (1937) vlasnici su Malić i Moljević. List je počeo da izlazi 21. novembra 1936. u Banjaluci.
U uvodniku prvog broja, pod nazivom "Šta hoćemo", uredništvo kaže: "Iako u skromnom obliku, a zasad i u nešto dužim vremenskim razmacima, "Otadžbina" neće da samo popunjava prazninu koja se u ovim krajevima u pogledu javne riječi već poodavno osjeća, nego hoće da o svim pitanjima našeg javnog života, a naročito života i potreba ovih krajeva, kaže svoju riječ.
Narod ovih krajeva, koji je učestvovao u svim pokretima i borbama i davao najveće žrtve za oslobođenje otadžbine i stvaranje ove države, ima puno pravo da kaže svoju riječ i danas kad se radi o njenom uređenju i upravljanju".
Pišući o potrebi preuređenja države, list ističe da bi javne poslove "trebalo razdijeliti, pa one koji se tiču državne cjeline, kao što su: vanjska politika, narodna odbrana, osnove pravde i zakonodavstva, osnove narodne prosvjete, carine, narodni novac, pošta i glavne saobraćajne arterije, treba zajednički organizovati, a svi se ostali poslovi mogu prepustiti samoupravnim jedinicama. Ovoj našoj Krajini, uglavnom u opsegu Vrbaske banovine, treba osigurati položaj kao posebnoj samoupravnoj jedinici. Najšire samouprave treba dati i opštinama... Sve što ne treba zajednici treba prepustiti privatnoj inicijativi, uz punu zaštitu ekonomski slabijih. Dobra i ustanove koje služe javnim interesima treba staviti pod javni nadžor, pa i socijalizovati, ali postepeno, kad se samoupravni i državni organi osposobe da ih mogu preuzeti. U tome smislu treba reorganizovati privredu i finansije, a u prvom redu prema potrebama težaka i radnika". Svugdje je trebalo "da vlada red i pravda, ali da se poštuje sloboda ličnosti". Svaku reorganizaciju države treba vršiti "smišljeno i uredno, polazeći od sadašnjeg stanja koje bi se utvrđenim redom i poslije svih prethodnih priprema, prevađalo u novo stanje".
List će "zastupati i braniti... kritički i slobodno cijeniti sve pojave i događaje i iznositi uvijek punu istinu, da bi poslužio ozdravljenju naših društvenih i političkih prilika. Vođen tim mislima, a u službi istine, pravde i slobode, list će čuvati svoju samostalnost i neće pripadati nijednoj političkoj partiji", kaže se na kraju uvodnika.
"Otadžbina" je prvenstveno bila namijenjena "stvarima i pitanjima ovih krajeva". Uredništvo je obećalo da će list "donositi i pogled unutrašnje i vanjske politike, ekonomski pogled, a po mogućnosti i literarni prilog i savremenu satiru".
S željom da pobudi interes za probleme sela, pokrenuta je rubrika "Selo", otvorena kako za intelektualce tako i za težake.
U uvjerenju "da će biti pitanja od opšteg značaja, političkih, socijalnih, ekonomskih ili prosvetnih, na koja redakcija neće sama doći ili će neko imati i nešto drukčije mišljenje, a u nameri da i ta mišljenja poštuje, list je otvorio "Slobodnu tribinu", u kojoj je svakom bilo dozvoljeno da "u granicama zakona i valjanoj formi, ta pitanja iznese i raspravlja".
Samostalci su preko "Otadžbine" branili interese države, tražeći za Bosansku Krajinu "ne samo političku nego i kulturnu i privrednu demokraciju i pravicu", vodeći borbu kako protiv režima i njegovog shvatanja o uređenju države, tako i protiv V. Mačeka i njegovih koncepcija preuređenja zemlje.
"Otadžbina" se zalagala za to "da Vrbaska banovina ostane zasebna politička jedinica". M. Zrelec u članku "Straža na Krajini" kaže: "Ne damo da se Krajina licitira ni za čije interese. Krajina je dala Vasu Pelagića, Petra Kočića, Gavrila Principa i Petra Petrovića. Banja Luka ima još svojih živih boraca, koji ne samo što ne zaboravljaju našu prošlost već misle i na našu budućnost".
"Otadžbina" je hrvatsko pitanje smatrala za "naše nacionalno pitanje, državno jugoslovensko", a ne samo hrvatsko.
Odmah ispod naslova donošene su misli velikih ljudi, a slijedio je politički uvodnik. U rubrici "Suvi zulumi" bilježene su društvene nepravde i poroci. U "Političkom pregledu" je pisano o unutrašnjim i inostranim dešavanjima. Zanimljiv je i "Kulturni pregled". Rubrika "Domaće vesti" donosila je vijesti iz Banjaluke.
"Otadžbina" je izlazila "svake druge subote". Štampana je ćirilicom i latinicom, na formatu 46h30 cm, u štamparijama braće Jakšić i "Grafici" Bogdana Kuruzovića. Svaki broj paginiran je zasebno, obično četiri strane. List je prestao da izlazi 31. marta 1938. Ukupno su izašla 34 broja.
Mr BOJAN STOJNIĆ, arhivski savjetnik, direktor Arhiva Republike Srpske
Pratite nas na našoj Facebook i Instagram stranici i Twitter nalogu.
