ZAPISI IZ ARHIVA - Štampa u Bosanskoj Krajini (1906-1941):Narodna volja prvi banjalučki list
"Narodna volja" bio je list koji je prethodio stvaranju nove države i glasnik novoosnovanog Odbora Narodnog vijeća u Banjaluci, prvi banjalučki list koji je izlazio nakon propasti austrougarske vlasti. Prvi broj izašao je 6. novembra 1918. Uređivao ga je Savo Miladinović.
U uvodniku prvog broja uredništvo je obrazložilo razloge pokretanja lista: "Da bi naš narod mogao što je moguće prije saznati za historijske događaje, koji se danas odigravaju, riješio je Odbor Narodnog vijeća, da privremeno i prema potrebi, izdaje jedan glasnik, koji bi tu potrebu koliko toliko zadovoljio. Taj glasnik donosiće sve važnije vijesti i to samo iz pouzdanih izvora, te će tako naš narod, bar u Banjoj Luci i okolini, biti obaviješten često mnogo brže nego iz zagrebačkih novina. Osim toga, staće se na ovaj način izmišljenim i lažnim vijestima na put. Tako isto donosiće se odredbe Narodnog vijeća, vojničkog i žandarmerijskog zapovjedništva. Dopisi sa strane dobro će nam doći".
Narodna volja je prenosila "najnovije brzojavne i telefonske vijesti" Narodnog vijeća u Banjaluci, Narodne vlade iz Sarajeva, Vojnog odsjeka za Bosnu i Hercegovinu iz Zagreba i Generalštaba Narodne vojske iz Zagreba. List je donosio informacije o oslobođenju jugoslovenskih zemalja od Austrougarske i napredovanju srpske vojske.
U rubrikama domaće vijesti i dopisi su objavljivane najnovije vijesti iz Banjaluke i Bosne i Hercegovine.
List je izlazio "privremeno i po potrebi" do 8. decembra 1918, zaključno sa brojem 11. Potisnuo ga je novoosnovani političko-informativni list "Država". U početku je imao jednu do dvije, a od broja devet, 26. novembra 1918, četiri strane. Svaki broj paginiran je zasebno. Štampan je ćirilicom i latinicom, na folio formatu (54 cm), u Štampariji "S. Ugrenović i sinovi" u Banjaluci.
"Država" - Jedinstvena država
"Država" je političko-informativni list. Počela je da izlazi 24. novembra 1918. U početku je bila organ Narodne političke organizacije za bihaćki i banjalučki okrug. Njen vlasnik bio je dr Dušan Ivanišević, član Pokrajinskog odbora Narodne političke organizacije.
"Država" je prvi ozbiljan političko-informativni list u Banjaluci nakon Prvog svjetskog rata. Potisnuo je "Narodnu volju", kao što je "politička organizacija" potisnula "vijeće". Imao je "zadatak da postane izraz raspoloženja naroda Krajine u rešavanju oblika države, njenog unutrašnjeg uređenja i rešenja teškog agrarnog pitanja". List je bio "više ideološki izraz političkih i nacionalnih struja nego organ kakve stranke", zalažući se "za puno narodno jedinstvo, zastupajući ideologiju jugoslovenstva".
U državno-pravnim i političkim pitanjima list se zalagao "da se čitava organizacija države Srba, Hrvata i Slovenaca uredi kao demokratska monarhija sa dinastijom Karađorđevića, bez ikakvih političkih granica i bez ikakvih provincijalnih ili plemenskih autonomija". Polazeći od stanovišta "da zemlja pripada onome ko je obrađuje", list je zahtijevao radikalno rješenje agrarnog pitanja bez otkupa kmetova. U socijalnim, ekonomskim i prosvjetno-kulturnimpitanjima list je zastupao savremena načela i shvatanja.
Prihvatajući "Državu" za svoj organ, Narodna politička organizacija za bihaćki i banjalučki okrug mijenja joj ime u "Jedinstvena država", ali se "u načinu pisanja nije uglavnom ništa promenilo". To je potrajalo do aprila 1919. Motivišući promjenu naziva lista, redakcija kaže da je po "želji ogromne većine naroda u banjolučkom i bihaćkom okrugu stvorena politička organizacija, koja će raditi na tome, da se naša država izgradi jedinstveno bez ikakvih unutrašnjih političkih granica".
Nakon što je Svetozar Pribićević pokrenuo akciju za osnivanje Demokratske stranke, toj su se akciji pridružili predstavnici Narodne političke organizacije, koji su učestvovali na osnivačkoj skupštini Demokratske stranke, održanoj u Sarajevu 15. i 16. februara 1919. Na proširenoj sjednici Pokrajinskog odbora NPO, održanoj 24. aprila 1919, odlučeno je da se organizacija rasformira, a njene pristalice stranački opredijele. Većina pristalica NPO opredijelila se za Demokratsku stranku, novu političku organizaciju za cijelu državu. Iz redakcije "Jedinstvene države" su istupile pristalice radikala i 27. aprila 1919. pokrenule "Glasnik" Odbora za organizaciju Narodne radikalne stranke. Poslije aprilske sjednice, "Jedinstvena država" postala je organ prvo Demokratske stranke, a zatim Samostalne demokratske stranke (od 1924).
U početku je vlasnik "Države" bio Sekretarijat Demokratske stranke za Bosansku Krajinu, a kasnije Odbor Samostalne demokratske stranke. List je uređivao redakcioni odbor u sastavu: Franjo Violić, prota Dušan Kecmanović, dr Dimitrije Zakić, Špiro Bocarić i profesori Ilija Mihić i Dragutin Kokanović. Uređivan je "uglavnom dobro, osobito u prvo vreme, pa je pored političkih vesti imao dosta drugih raznovrsnih obaveštenja". Sredinom 1919. list je vodio ogorčenu borbu sa radikalskim "Glasnikom".
"Država" je izlazila jedanput nedjeljno od novembra 1918. do zime 1920 (oko 100 brojeva). Od tada je izlazila neredovno, obično za vrijeme izbora, sve do kraja izbora 1927. Štampana je ćirilicom i latinicom, na folio formatu (48 cm), u Štampariji "S. Ugrenović i sinovi". Svaki broj je paginiran zasebno, obično četiri strane.
Mr Bojan Stojnić, arhivski savjetnik, direktor Arhiva Republike Srpske
Pratite nas na našoj Facebook i Instagram stranici i Twitter nalogu.
