ZAPISI IZ ARHIVA - Štampa u Bosanskoj Krajini (1906-1941): Zemljoradnik glas seljaka Krajine i Dalmacije

mr Bojan Stojnić
ZAPISI IZ ARHIVA - Štampa u Bosanskoj Krajini (1906-1941): Zemljoradnik glas seljaka Krajine i Dalmacije

List su izdavali i uređivali dr Branko Čubrilović, dr Ivan Grgić, Sava Knežević i Dušan Branković. Odgovorni urednik bio je dr Ivan Grgić, advokat iz Knina. List je bio političko glasilo zemljoradničkog pokreta u Bosanskoj Krajini i Sjevernoj Dalmaciji. Prvi broj izašao je 11. aprila 1936.

U uvodniku prvog broja B. Čubrilović kratko se osvrnuo na težak položaj srpskog seljaka u Bosanskoj Krajini i Sjevernoj Dalmaciji od doseljavanja na ova područja do stvaranja Kraljevine Jugoslavije.

List se zalagao za slogu i jedinstvo srpskog i hrvatskog seljaka i da "dvije žuljevite, bratske ruke postanu jedna zajednička brana svih nevolja".

Prvi broj "Zemljoradnika" izašao je simbolično na Uskrs, koji je te 1936. i kod pravoslavaca i kod katolika pao na isti dan. O tome list piše: "Danas nam je zajednički Uskrs! Neka zauvijek ostane zajednički. Jedna snaga kreće zemlju, dvije snage i sunce i zemlju. Težaci Srbi i Hrvati shvatite teško vrijeme, svi složno u seljačko kolo, i svi pod zastavu borbe i seljačke pravice Banja Luka - Knin. Hristos i ljubav među Vas. Da uistinu vaskrsne, uskrsne nova seljačka sloga..."

Odgovorni urednik "Zemljoradnika" dr I. Grgić je u uvodnom tekstu drugog broja, pod naslovom "Zemljoradnički pokret", iznio značaj zemljoradničke ideologije. Autor na početku teksta nastoji da što jače naglasi bitnost i snagu zemljoradničkog pokreta, pa kaže: "Naša politika, to je neravna i rizična, ali časna i poštena borba za socijalnu pravdu, za seljaka i državu." U nastavku, dajući zemljoradničkom pokretu sve izrazitiji beskompromisni klasni karakter, on napada čitav socijalno-ekonomski poredak i politički sistem u Kraljevini Jugoslaviji: "Pred nama su utvrđene meterize i busije iza kojih su se ušančili kapitalisti, bankari i fabrikanti sa vojskom svojih dobro nagrađenih plaćenika, onih što ih zovemo odmetnutom gospodom; pred nama su bodljikave žice jednog nepravičnog društvenog poretka, koji je za jedne ozakonio pravo na užitke i udobnosti, a za druge dužnost truda i patnje bez ikakve naknade."

Vlasti su sa punom pažnjom pratile pisanje ovog opozicionog lista.

"Zemljoradnik Bosanske Krajine i Sjeverne Dalmacije" izlazio je neredovno i istovremeno u Banjaluci i Kninu u 1936. i 1937. Štampan je ćirilicom i latinicom, na kvart formatu (34 cm), u radničkoj Štampariji "Grafika" Bogdana Kuruzovića u Banjaluci.

"Banjalučka pozornica"

"Banjalučka pozornica" bila je informativni list Narodnog pozorišta Vrbaske banovine u Banjaluci. Vlasnik i izdavač lista bio je Luka Barić, činovnik Kraljevske banske uprave Vrbaske banovine, a odgovorni urednik Radislav Vidić, činovnik Narodnog pozorišta Vrbaske banovine. List je uređivao Redakcioni odbor. Prvi broj izašao je 1. oktobra 1936.

Glavni zadatak lista bio je "da zainteresuje i našu širu javnost za rad Narodnog pozorišta u B. Luci i da tako pripomogne Pozorištu u izvođenju svog prosvetnog i kulturnog plana".

Uredništvo je željelo "da list doprinese stvaranju prisnih i srdačnih odnosa sa obe strane rampe; da uputi neupućene u složeni mehanizam umetničkog ostvarenja jednog dramskog dela na pozornici; da upozna gledaoce sa piscem i sa delom; da obrazloži i objasni mnogo što - šta što posmatrano sa strane izgleda da bi trebalo da je drukčije. Tako će, verujemo, biti više razumevanja, više koristi, i što je glavno, više ljubavi".

List je štampan ćirilicom i latinicom, na oktav (8°) formatu (28 cm) u Štampariji "Braća Jakšić" u Banjaluci. "Banjalučka pozornica" izlazila je dva puta mjesečno do 1. decembra 1936, u pet brojeva. U prosjeku je imala 15 strana.

"Otigoški vjesnik"

"Otigoški vjesnik" bio je list za potpomaganje korupcije i zaštitu kapaciteta, karnevalski šaljiv. Vlasnik lista bio je Medo Bukvić. Kao izdavač lista označena je Aščija, Bugojno, gdje je i izlazio. Glavni urednik bio je Vuk Prokasa, a odgovorni urednik Vaščija.

List je izlazio "kad mu prahne" 1937. i 1938. Poštarina se plaćala "u rakiji", a cijena lista iznosila je 10 "drava" ili jedna rakijica. Štampan je latinicom, na formatu 30h23,5 cm, u Tiskari "Kaić Mato Mihin" u Livnu. Izašla su svega dva broja na po četiri strane.

Narodna volja"

"Narodna volja" je nedjeljni list za politiku, privredu, obrt i trgovinu. Izlazio je u Derventi. List je u toku izborne kampanje u novembru 1938. pokrenuo Lazar Crljić, narodni poslanik i poslanički kandidat Jugoslovenske radikalne zajednice za srez Derventu.

"Narodna volja" donosila je opširnije vijesti o kandidaturi Lazara Crljića i poslaničkog zamjenika Ibrahimage Hadži Abdića, nazivajući ga "markantnom figurom naše sredine". U ostalom dijelu list donosi izvještaje sa velikog broja konferencija i sastanaka L. Crljića, koji su održani u Srezu derventskom.

 

Mr BOJAN STOJNIĆ, arhivski savjetnik, direktor Arhiva Republike Srpske

Pratite nas na našoj Facebook i Instagram stranici i Twitter nalogu.

© AD "Glas Srpske" Banja Luka, 2018., ISSN 2303-7385, Sva prava pridržana