ZAPISI IZ ARHIVA - Štampa u Bosanskoj Krajini (1906-1941): Radnička straža štitila radničku klasu

Mr Bojan Stojnić
ZAPISI IZ ARHIVA - Štampa u Bosanskoj Krajini (1906-1941): Radnička straža štitila radničku klasu

"Radnička straža" bila je "list za zaštitu interesa radničke klase". Vlasnik lista bio je Janko Malina, a glavni urednik Simo Kotur. Prvi broj izašao je 28. avgusta 1932. u Banjaluci.

U uvodniku prvog broja uredništvo je ukazalo na činjenicu da se "već odavno oseća... potreba za jednim radničkim listom u Bosanskoj Krajini. Mnogi problemi dnevno se pojavljuju o kojima treba javno govoriti i raspravljati. Da bi se toj potrebi udovoljilo, pokrećemo "Radničku stražu"". Zadatak lista je bio "da budno prati sve događaje u našem društvenom životu, a naročito one koji se događaju u redovima samih radnika". Da bi tom zadatku udovoljio, list je punu pažnju posvetio "ekonomskom, socijalnom i političkom podizanju radničke klase" i svim problemima "koji su u interesu radnika i malog čovjeka". List je pratio rad socijalno-političkih ustanova radničke klase, iznoseći "na javu sve nedostatke i nepravilnosti". "Radnička straža" donosila je "vesti i događaje iz fabrika, rudnika i radionica", tražeći "strogu primenu zakonom propisanih zaštitnih mera". List je trebalo da bude "slobodna tribina sa koje će se radnici moći boriti pisanom rečju, da u društvu zauzmu onaj položaj, koji im kao važnom privrednom faktoru i pripada".

List je izlazio dva puta mjesečno. Štampan je ćirilicom i latinicom, na kvart formatu, u Štampariji Zvonimira Jovića u Banjaluci. Prestao je da izlazi 15. oktobra 1932, zaključno sa petim brojem.

"Vrbaske novine"

List je bio "politički, privredni i prosvetno-kulturni pregled (informativni deo Službenog lista Vrbaske banovine)", a kasnije "politički, privredni i prosvetni pregled Vrbaske banovine", kako je stajalo u podnaslovu.

Vlasnik lista bila je Kraljevska banska uprava Vrbaske banovine. Odgovorni urednici bili su: Božidar Vesić, Miodrag Borisavljević, Karlo Blažun, Matko Kumarić, Božo Mitrović i Miloš Tomašević. Počele su da izlaze 1. decembra 1932. u Banjaluci.

Vrbaske novine su obavljale "svoj publicistički rad, informativni i ideološki, uvek u istom okviru, tako da u pisanju ovog dnevnog lista iz nedelje u nedelju nema nikakve razlike". Glavna pažnja posvećivana je "privrednim i zdravstvenim potrebama, lokalnim događajima i istoriografiji Bos. Krajine".

"Vrbaske novine" su bile jedini list na području Vrbaske banovine koji je svakodnevno pratio i redovno registrovao sve važnije spoljnopolitičke događaje, ukoliko oni stoje u određenoj neposrednoj političkoj, ekonomskoj i kulturnoj vezi sa Kraljevinom Jugoslavijom, svaki politički, ekonomski i kulturni potez vlade, sve skupove i "markantnije" dijelove govora pojedinih ministara, rad režimskih stranaka, itd. Pored toga, list je vodio "sistemsku kampanju protiv komunizma, koja vrlo dobro služi na ovom području gde mnogi boluju od preširoke socijalnosti, koja je formalno prešla u modu, u snobizam polako, ali sve izrazitije, poprima sve oblike političko-socijalnog destrukterstva". U borbi protiv komunizma list se "obično" služio "antikomunističkim štivom" agencije "Informacija" i propagandnom brošurom "Svetlost".

Veliku pažnju "Vrbaske novine" posvećivale su zasjedanjima Stalnog savjeta Male antante i Balkanskog sporazuma. List je povremeno donosio izvode iz članaka stranih listova o unutrašnjoj situaciji u Kraljevini Jugoslaviji, radu vlade, itd.

"Vrbaske novine" imale su veliki broj saradnika, među kojima su se isticali Branko Zagorac, Isaije Mitrović, Zvonimir Šubić, Branko Ćopić, Vuk Jelovac, Danilo Drča, Tin Ujević, Vaso Glušac, Avgust Dekaris, Petar N. Gaković, Branislav Lazičić, Rudolf Zaplata i mnogi drugi. Posebno aktivan saradnik Vrbaskih novina u periodu od 1933. do 1936. godine je bio Stojan Bijelić, koji je objavio brojne tekstove iz prošlosti Banjaluke i Bosanske Krajine.

List je štampan ćirilicom i latinicom na formatu 49 dž 32 u Štampariji Zv. Jović i Ko, Štampariji "Grafika" i Štampariji Braća Jakšić. U početku je izlazio dvaput nedjeljno (srijedom i subotom), zatim triput, pa dnevno, osim nedjelje i, na kraju, dnevno, osim ponedjeljka. List je u prosjeku imao četiri do šest strana. Svaki broj paginiran je za sebe. Posljednji, 1.787 broj "Vrbaskih novina" izašao je 6. aprila 1941.

"Nedužni komarac"

"Nedužni komarac" je šaljivi list. Vlasnik i odgovorni urednik lista bio je Drago Fajngold. Počeo je da izlazi 12. juna 1932. Izlazio je jedanput nedjeljno. Štampan je ćirilicom i latinicom na kvart formatu. Nije poznato do kada je i u koliko brojeva izlazio.

Mr BOJAN STOJNIĆ, arhivski savjetnik, direktor Arhiva Republike Srpske

Pratite nas na našoj Facebook i Instagram stranici i Twitter nalogu.

© AD "Glas Srpske" Banja Luka, 2018., ISSN 2303-7385, Sva prava pridržana