ZAPISI IZ ARHIVA - Štampa u Bosanskoj Krajini (1906-1941): Otadžbina za jedinstvenu jugoslovensku državu
"Otadžbina" je u početku bila list Demokratske stranke, a zatim Samostalne demokratske stranke (SDS) u Bosni i Hercegovini. U njenom podnaslovu je stajalo:
"Nedeljnik za politiku, prosvetu i privredu". Vlasnik lista bila je Demokratska, odnosno Samostalna demokratska stranka. List je uređivao Redakcioni odbor. Odgovorni urednici bili su: Bogdan Stanković od broja 1 do 3 (1923), Đoko Brkić od broja 4 (1923) do 93 (1925) i Špiro Bocarić od broja 94 do 100 (1925). Prvi broj pojavio se u Banjaluci 26. avgusta 1923.
Demokrate su dajući listu ime "Otadžbina" željele "da pridobiju pobornike Kočićeve socijalne filozofije u Krajini", među kojim je "seljaštvo bilo u prvom planu". U uvodniku prvog broja "Otadžbine" izložen je program lista, koji se zalagao za jedinstvenu jugoslovensku državu, kojoj je trebalo potčiniti "interese plemenske i verske, lokalne, partijske i lične". List je obećao da će zastupati interese Bosanske Krajine i raditi "na dobru države i za njeno jedinstvo... Prosperitet i snaga otadžbine - to nam je ideal", kaže se na kraju.
List je redovno na uvodnom mjestu donosio politički članak sa svojim komentarom uperenim protiv radikala, zemljoradnika, federalista, separatista i klerikalaca, a onda je u obimnom Političkom pregledu donosio "stalno iscrpan i jasan pregled važnih političkih događaja u svetu i kod nas".
U rubrikama Naši dopisi, Dnevne vesti i Gradska kronika registrovani su u kraćim bilješkama značajniji događaji u Banjaluci i Bosanskoj Krajini, zatim su slijedile rubrike Narodno zdravlje, Privreda, Sokolstvo i Sport. Od broja 9 (1923) list je, po ugledu na Kočićevu "Otadžbinu", uveo rubriku Suvi zulumi. Posljednja strana bila je rezervisana za oglase. U feljtonu i podlistku objavljeno je više zanimljivih članaka. List je oštru polemiku vodio sa radikalskom Srpskom riječi i zemljoradničkim Težačkim pokretom.
Nakon cijepanja Demokratske stranke list je postao organ Samostalne demokratske stranke. Kao glasilo ove stranke "Otadžbina" je uvela posebnu rubriku pod naslovom Iz S.D.S., u kojoj je najviše pisano o skupštinama, konferencijama i zborovima samostalaca.
"Otadžbina" je štampana ćirilicom i latinicom, na folio formatu (54 cm), u Štampariji S. Ugrenović i sinovi, Štampariji Dušan Ugrenović i Štampariji "Glas Krajine". Izlazila je jedanput nedjeljno. List je prestao da izlazi 3. oktobra 1925. Ukupno je izašao 161 broj. Svaki broj obilježen je zasebno, obično na po četiri strane.
"Krajiški glasnik"
"Krajiški glasnik" bio je nezavisni, vanstranački, političko-informativni list za Bosansku Krajinu. Vlasnik lista je bio Manfred Makale, a urednik Dragan Golub. Štampan je ćirilicom i latinicom na četiri strane folio formata. Prvi broj izašao je 15. jula 1922. Izlazio je "svakog dana osim nedelje i praznika". Svaki broj paginiran je zasebno. List je izlazio i u toku 1923.
"Trazera"
"Trazera" je šaljivi list. Bio je to jedini jevrejski list koji je izlazio u Banjaluci. Njegov nakladnik, glavni i odgovorni urednik bio je Maks Rozenrauh. List je počeo da izlazi u ljeto 1923.
Prvi broj "Trazere" nije sačuvan. Moguće da je zabranjen prije odlaska u prodaju. U drugom broju uredništvo je objavilo satiričnu čitulju listu: "Bolnim srcem javljamo svim znancima, prijateljima i čitateljima, da je prvi broj "Trazere" što nesretnim slučajem, što mučeničkom smrću na lomači nekoliko časaka iza rođenja preminuo". Možda je prvi broj lista svojim pisanjem nekog ozbiljno uznemirio ili izazvao neprijatnosti.
Drugi broj "Trazere" donosi najviše priloga o Četvrtom sletu jevrejske omladine održanom u Beogradu. Ovaj broj sadrži dosta "pošalica", od kojih su mnoge štampane u stihu. "Trazera" je pomoću humora i satire ukazivala na razna pitanja i probleme iz života banjalučkih Jevreja, a osvrnula se i na pisanje banjalučkih listova, odnosno "kako su ovdašnje novine registrirale našu purimsku priredbu". List je pisao i o radu raznih društava u Banjaluci, uz napomenu da "autointervju" Maksa Vajsa, predsjednika "Ezre", daje kompletnu ocjenu o (ne)radu tog jevrejskog društva.
List je štampan dvojezično, na španskom sefardskom i srpskohrvatskom jeziku. Na španskom sefardskom objavljena su dva priloga: "El nuevo - Erez Izrael - en B. Luka" (u podnaslovu "La kavane Luft ") i "Una letra da le Sana " (u podnaslovu "El jevamjento d'adjutans en las societades de moheris"). "Trazera" je štampana na osam strana folio formata u Štampariji Fon i Grgić u Banjaluci.
Nije poznato da li je poslije drugog izašao još koji broj.
"Komarac"
"Komarac" je "šaljivi list za Bosanski Novi i okolinu". Vlasnik i izdavač lista bio je Đuro Šolc, vlasnik knjižare i papirnice u Bosanskom Novom. Odgovorni urednik bio je Hasan Badić, a kao glavni urednik označen je "Žorž". Počeo je da izlazi 1. avgusta 1923, a izašao je samo jedan broj. List je izrađen na aparatu tzv. "opalograf". Štampan je ćirilicom i latinicom, jedanput nedjeljno. Svi članci u listu potpisani su pseudonimima.
List je počeo da izlazi bez dozvole vlasti. Njegova pojava uzrujala je mnoge građane Bosanskog Novog, jer "su u njemu dotaknuti". Zbog toga su lokalne vlasti zaplijenile sve kopije prvog broja, a vlasniku naredile da obustavi izdavanje lista. Naredba je obrazložena činjenicom da je Bosanski Novi "mala varošica u kojoj apsolutno nema potrebe da izlazi ovakav list, koji pobuđuje senzaciju u gradu, gdje bi vrlo lako moglo doći do ličnog i stvarnog obračunavanja na ulici".
Mr BOJAN STOJNIĆ, arhivski savjetnik, direktor Arhiva Republike Srpske
Pratite nas na našoj Facebook i Instagram stranici i Twitter nalogu.
