Zapisi iz arhiva... Štampa u Bosanskoj Krajini (1906-1941): Naš život Koste Majkića
Majkić je krajem juna 1906. obnovio list "Naš život", i on je ponovo imao karakter kulturno-političko-socijalne revije. U podnaslovu lista stajala je krilatica: "Prosvjetom slobodi. Pametnim radom napretku".
List "Naš život" je kulturno-politička i socijalna revija, koju je pokrenuo Kosta Majkić 31. marta 1905. u Sarajevu. Cilj mu je bio da radi "na vaspitavanju i obrazovanju Srba u Bosni i Hercegovini", da "širi zdrave i savremene pojmove" o društvu i utiče na materijalno i kulturno jačanje srpskog naroda u uslovima austrougarske okupacije. U Sarajevu je do 15. oktobra 1905. izašlo prvih 12 brojeva. Sa Majkićevim preseljenjem u jesen 1905. u Banjaluku za eparhijskog referenta, list nije jedno vrijeme izlazio.
A kad je Majkić krajem juna 1906. obnovio list "Naš život", on je ponovo imao karakter kulturno-političko-socijalne revije. U podnaslovu lista stajala je krilatica: "Prosvjetom slobodi. Pametnim radom napretku". Kao nastavak sarajevskog lista, banjalučki "Naš život" označen je drugom godinom svoga izlaženja. Vlasnik i urednik, a vjerovatno i autor najvećeg broja članaka, bio je K. Majkić. Njegova uloga i u uređivanju lista i u njegovom ustupanju mjesta borbenije političke orijentacije bila je očita. Saradnici lista bili su Vaso Kondić i Jovo G. Popović.
U uvodniku lista stajao je sljedeći tekst: "Banja Luka prvi put evo dobiva svoje javno glasilo i to, hvala Bogu, glasilo koje će se staviti u službu narodnih interesa. "Naš život" otvoriti će svoje stupce svakome narodnom prijatelju koji je voljan svoje duševne sile posvetiti napretku svoga naroda. List se ni po koju cijenu i ni na koji način neće ograničiti samo na uske granice Krajine, nego će pažljivo pratiti sve što se događa u cijeloj Bosni i Hercegovini, i dizaće svoj glas protivu svakog nasrtaja na interese i svetinje naroda u ovoj zemlji".
"Naš život" je izlazio dva puta mjesečno. Štampan je ćirilicom, na oktav formatu (29 h 21 cm), u štampariji Spiridona Ugrenovića u Banjaluci. Tiraž lista iznosio je 850 primjeraka, a u godini obnove imao je 691 pretplatnika. Prestao je izlaziti u proljeće 1907.
"Otadžbina"
"Otadžbina" je političko-informativni list, organ novoformirane Kočićeve grupe, koja je bila pristalica radikalnog rješenja agrarnog pitanja u BiH. Prvi broj lista izašao je na Vidovdan 1907.
Vlasnik i izdavač lista bio je Vukosav Gruberović, glavni urednik Petar Kočić, a odgovorni urednik Vaso Kondić. Među prvim saradnicima u Otadžbini su Kosta Majkić, Svetozar Zrnić i Jovo G. Popović, a kasnije Špiro Bocarić, Todor Lazarević i Dragomir Janković. Glavna pokretačka snaga lista bio je Petar Kočić.
U uvodniku prvog broja izložen je, pod naslovom Naša riječ, program "Otadžbine": borba protiv apsolutističko-policijskog sistema, borba za "potpunu avtonomiju sa reprezentativnim sistemom i odgovornom vladom",traženje "sve one građanske i političke slobode bez kojih se ne da ni zamisliti ustavan narodni život", borba "protiv svake eksploatacije naše zemlje na našu štetu" jer "je ovo naša zemlja" i "sve njezino bogatstvo u prvom redu pripada nama, sinovima ove zemlje", rješenje najvažnijeg agrarnog pitanja na način da "neće pretrpiti štete ni kmet, ni aga", nastojanje da se "masi narodnoj olakšaju i ublaže današnje ljute socijalne bijede u svim granama narodnog života", obraćanje posebne pažnje "zapuštenom i zaparloženom polju narodne prosvjete, rad na reviziji Pravoslavne-crkveno-prosvjetne uredbe koja "ne odgovara nikako interesima narodnim", ispovijedanje uvjerenja "da su Bosna i Hercegovina, po svom nacionalnom obilježju srpske zemlje", uz zahtjev svim domaćim elementima "da se zalažu za ovu našu zajedničku "Otadžbinu" i da za njeno dobro i sreću žrtvuju sve što se može s pravom zahtijevati od poštenih i čestitih građana jedne zemlje", posebno ističući da će "čuvati slogu i pošteni sporazum sa braćom Muslimanima", tražiti "oslonca i prijateljstva i preko granice BiH", pratiti"sve pojave u životu naše braće Srba u drugim zemljama, isto tako i drugih naših srodnika na slovenskom Jugu i propovjedati i snažno isticati ideju Jugoslovenske Zajednice". Izloženi program ne ostavlja ni najmanje sumnje u političku boju lista. "Otadžbina" se otvoreno zalagala za opoziciono djelovanje protiv austrougarske vlasti i zastupala interese srpskog naroda.
Štampana je ćirilicom, na folio formatu (54 h 36 cm) u Štampariji Spiridona Ugrenovića u Banjaluci. Njen tiraž je bio 2.000 primjeraka i imao je 760 pretplatnika. List je izlazio petkom, na četiri do šest strana. Prestao je da izlazi 27. marta 1908.
Mr Bojan Stojnić, arhivski savjetnik, direktor Arhiva Republike Srpske
Pratite nas na našoj Facebook i Instagram stranici i Twitter nalogu.