Zapisi iz Arhiva Republike Srpske (51): Proljećna sjetva u srezu Bosanska Gradiška II
Na obradi zemlje za proljećnu sjetvu angažovani su svi postojeći traktori na srezu, a korišćeni su i za obradu privatne zemlje u krajevima u kojima su povoljne prilike za rad sa traktorima. Sva ostala zemlja morala se obraditi uz pomoć stočnih zaprega
Sjetva napuštenog zemljišta predstavljala je veliki zadatak koji je trebalo izvršiti u okviru sjetvene kampanje. Po ovom pitanju trebalo je da se sprovede u djelo Naredba o obaveznom obrađivanju zemljišta prilikom proljetne sjetve.
Naročitu pažnju treba obratiti na to da se zemlja obradi u vlastitoj režiji narodnih odbora ili davanjem zemlje u zakup zemljoradničkim zadrugama i privatnicima na jednu godinu.
U toku proljetne sjetve mjesni narodni odbori nailazili su na brojne probleme. Jedan od njih je bio malen broj zaprežne stoke i traktora.
Problemi u toku proljećne sjetve
Tako je Mjesni narodni odbor Vrbaška obavijestio SNO da neće moći podmiriti potrebe oranja u proljetnoj sjetvi usljed malog broja zaprežne stoke, te moli da im se dodijele dva traktora. Takođe je proljetnu sjetvu ometala i nestašica stočne hrane i pojedinih sjemena, suša, pojava raznih štetočina na usjevima i drugo.
Na obradi zemlje za proljetnu sjetvu angažovani su svi postojeći traktori na srezu, a korišćeni su i za obradu privatne zemlje u krajevima u kojima su povoljne prilike za rad sa traktorima. Sva ostala zemlja morala se obraditi uz pomoć stočnih zaprega. Najveću poteškoću predstavljalo je pomanjkanje broja stočnih zaprega, sprava, plugova i drljača. Radi rješavanja ovog problema sreski narodni odbori trebali su preko sreskih poljoprivrednih komisija da pristupe obrazovanju stanica zaprežne stoke po selima, da bi se planskom upotrebom zaprežna stoka što bolje iskoristila. Za svako selo trebalo je odrediti mjesto gdje se svakog radnog dana, dok traje potreba, trebaju okupljati stočne zaprege sa potrebnim spravama.
Formiranje stanice stočnih zaprega
SNO Bosanska Gradiška je pozvao mjesne narodne odbore da u svakom selu odmah formiraju stanice stočnih zaprega. Mjesni narodni odbori koji su imali potrebe i mogućnosti, pristupili su formiranju stanica stočne zaprege.
SNO Bosanska Gradiška je redovno izvještavao Okružni narodni odbor Banjaluka i Ministarstvo poljoprivrede i stočarstva NR BiH o toku sjetve, i to svakih 15 dana, a kasnije i svakih deset dana. U izvještaje su unošeni i podaci o dobijenom i razdijeljenom sjemenu. Tokom trajanja proljetne sjetve mjesni narodni odbori su o toku sjetve izvještavali SNO Bosanska Gradiška.
SNO Bosanska Gradiška je zatražio od mjesnih narodnih odbora podatke o štetočinama koje su napale usjeve, kada je nastupila i kolika je šteta, u procentima, a takođe i podatke o smetnjama na koje nailaze u proljetnoj sjetvi, npr. slabo interesovanje naroda za sjetvu neke kulture i, obratno, veliko interesovanje naroda za pojedinu kulturu i drugo.
Uticaj vremena na sjetvu
U mjesečnom izvještaju Poljoprivrednog odsjeka SNO Bosanska Gradiška o stanju poljoprivrede za maj 1946. godine dati su podaci o rezultatima sjetve u srezu do 20. maja 1946. godine. U izvještaju se opisuju vremenske prilike koje su vladale tokom proljetne sjetve, a naročito uticaj suše na sjetvu i daju sljedeći rezultati sjetve: zasijano je 1.800 dunuma pšenice, ječma 4.800, zobi 20.000, kukuruza 65.000, krompira 8.400, graha 1.080 i stočne repe 1.250 dunuma, a daju se i podaci za druge kulture (proso, napolica, konoplja, lan, suncokret, lucerka, djetelina, grahorica i povrće). Ukupno je zasijano jarina na 117.238 dunuma, dok je preorano, a neposijano ostalo 8.000 dunuma.
Mirjana Ivanić, arhivista Arhiva Republike Srpske
Pratite nas na našoj Facebook i Instagram stranici i Twitter nalogu.
