Zapisi iz Arhiva Republike Srpske (50): Proljećna sjetva u srezu Bosanska Gradiška I
Nakon oslobođenja teritorije sreza bosanskogradiškog započinje obnova i izgradnja u svim oblastima života, a naročito u oblasti poljoprivrede.
Najvažnije aktivnosti u oblasti poljoprivrede bile su zasijavanje plodnih oranica Lijevča polja, raspodjela sjemena žitarica, krmnog i industrijskog bilja i povrća i snabdijevanje stanovništva stočnom hranom.
Aktivnosti oko proljetne sjetve započinju 28. decembra 1945. godine, kada je u Banjaluci održana Okružna poljoprivredna konferencija kojoj su prisustvovali sreski povjerenici i poljoprivredni referenti sa teritorije banjalučkog okruga.
Plan proljećne sjetve
Između ostalog, na konferenciji se raspravljalo i o problemu proljetnih sjemena i planu proljetne sjetve. U zapisniku sa konferencije daju se, po srezovima, pregledi površina zemljišta predviđenih za zasijavanje, podaci o količinama sjemena na srezu i iskazane potrebe za sjemenom. U srezu Bos. Gradiška predviđeno je zasijavanje 17.000 hektara kukuruza, 3.000 pšenice, 4.000 zobi, 2.000 ječma, 300 graha, 60 lana i 50 ha konoplje, te manjih površina drugih kultura: grahorice, stočne repe, lucerke, djeteline i povrća.
Poljoprivredne komisije
SNO Bosanska Gradiška je obavijestio mjesne narodne odbore da se, po nalogu Ministarstva poljoprivrede i stočarstava NR BiH, trebaju obrazovati okružne, sreske i mjesne poljoprivredne komisije. Mjesne poljoprivredne komisije treba da šalju Sreskoj poljoprivrednoj komisiji izvještaje o stvarnom stanju i potrebama poljoprivrednika svog kraja i da rade na stalnom unapređenju poljoprivrede. One treba da rade i na propagandi poljoprivrede, organizovanju poljoprivrednih predavanja, kućnih poljoprivrednih tečajeva i drugo. Mjesne poljoprivredne komisije su na teritoriji bosanskogradiškog sreza formirane prije početka proljetne sjetve.
Uputstva o proljećnoj sjetvi
U cilju postizanja što boljih rezultata, Ministarstvo poljoprivrede i stočarstva NR BiH donijelo je 9. februara 1946. Pravilnik o kontroli što boljeg iskorištavanja zaprega za obradu zemlje, a 18. marta 1946. i Naredbu o obaveznoj obradi zemljišta prilikom proljetne sjetve. Sva uputstva po pitanju proljetne sjetve mjesni narodni odbori dobijali su od Okružnog narodnog odbora Banja Luka i Sreskog narodnog odbora Bosanska Gradiška.
Velika pažnja posvećena je prikupljanju podataka o zasijanim površinama. Mjesnim narodnim odborima dostavljani su formulari u koje su bili dužni da unose podatke o zasijanim površinama po kulturama, koliko je ukupno zasijano svih kultura, koliko je zemljišta ostalo preorano a nezasijano, koliko je ispomoći u radnoj stoci primljeno ili dato, koliko je dunuma zemljišta preorano traktorima i drugo.
Vrlo važno pitanje je bilo i koliko će se dunuma zemlje zasijati na području pojedinih mjesnih narodnih odbora i kako će oni izvještavati o tome. Očekivalo se da srez bosanskogradiški zauzme jedno od prvih mjesta u NR BiH na prvomajskom takmičenju koje je organizovano na teritoriji čitave FNRJ. Proljetna sjetva stavljena je na prioritetno mjesto na ovom takmičenju i u dokumentima Okružnog narodnog odbora Banja Luka. Uspješno obavljanje proljetne sjetve bilo je važno političko pitanje. (Nastaviće se)
Mirjana Ivanić, arhivista Arhiv Republike Srpske
Pratite nas na našoj Facebook i Instagram stranici i Twitter nalogu.
