Zapisi iz Arhiva Republike Srpske (49): Seljačke radne zadruge u banjalučkom srezu
Teške poratne godine, poremećeni odnosi sa zemljama "narodne demokratije", nedostatak sirovina i kvalifikovane radne snage, te gašenje uvoza doveli su do pogoršanja ionako niskog životnog standarda stanovništva.
Seljačke radne zadruge
Da bi pružila naročitu zaštitu i pomoć siromašnom i srednjem seljaku i pravilno organizovala snabdijevanje narodnih slojeva, Narodna skupština FNRJ je 1946. godine donijela Osnovni zakon o zadrugama, koji uvodi seljačke radne zadruge (SRZ) kao poseban oblik zadrugarstva. Na osnovu ovog zakona, Opšteg uputstva za osnivanje i poslovanje SRZ i Uglednih pravila, u bivšoj Jugoslaviji, a tako i na banjalučkom srezu, počele su da se osnivaju seljačke radne zadruge po ugledu na sovjetske kolhoze. Cilj njihovog osnivanja bio je povećanje prinosa i prihoda sa zemljišta, koje se postiže pravilnim korišćenjem radne snage, mašina i stoke. Članstvo u zadruzi je bilo "dobrovoljno". Član zadruge mogao je biti svaki građanin koji se bavi poljoprivredom i u zadrugu unosi svu zemlju, osim okućnice, poljoprivredne mašine i stoku.
Za stvaranje SRZ partijski aktivisti su vodili kampanju na konferencijama i zborovima građana, kao i u razgovorima sa starješinama domaćinstava. Kada ubjeđivanje ne bi pomoglo, pribjegavalo se najrazličitijim pritiscima. Međutim, ovakav je pristup imao za posljedicu izvlašćivanje mjesnih narodnih odbora i organa upravljanja zadrugom (skupštine, upravnog i kontrolnog odbora).
Brigadni sistem
Osnovne djelatnosti SRZ na području banjalučkog sreza bile su ratarstvo, stočarstvo i voćarstvo, a sporedne prerada mlijeka i voća, paljenje kreča, pružanje usluga vršalicama ili zapregom, meljava i pekarski poslovi.
Rad u zadruzi bio je organizovan po brigadnom sistemu, a raspodjela po trudodanima. Zavisno od djelatnosti zadruge, formirane su radne brigade (ratarske, stočarske ili mješovite), a u okviru njih stalne ili povremene grupe.
Do kraja 1948. na banjalučkom srezu osnovane su samo dvije SRZ i to u Stričićima i Bos. Aleksandrovcu. Poslije održanog Drugog plenuma CK KPJ i donošenja Osnovnog zakona o zemljoradničkim zadrugama, 1949. dolazi do ubrzane kolektivizacije i osnivanja SRZ po svaku cijenu.
Djelovanje zadruga bilo je opterećeno brojnim poteškoćama. Prije svega, njihovom formiranju prišlo se bez adekvatnih priprema, pri čemu se naročito težilo tome da se u zadruge učlane siromašna, mnogočlana domaćinstva. Najveći broj zadruga poslovao je bez osnovnih i obrtnih sredstava i sa gubicima, sa zastarjelom mehanizacijom, slabom organizacijom i normiranjem učinka, što je uticalo na odbojan stav zemljoradnika.
Napuštanje zadrugarstva
Bilo je dosta pokušaja da se poboljša rad u zadrugama, ali se u tome nije uspjelo. Nijednoj od zadruga nije pošlo za rukom da se proširi i postane "ugledno socijalističko gazdinstvo" i nijedna od njih nije ostvarivala bolje prinose od imućnijih seoskih gazdinstava.
Vlasti su to univerzalno tumačile kao "birokratske tendencije". Ni Sreski komitet KPJ, na čijem su dnevnom redu vrlo često bili problemi u vezi sa formiranjem i poslovanjem zadruga, nije imao adekvatnog odgovora. Nezainteresovanost zadrugara i posno zemljište, a svakako i neprimjeren odnos vlasti, ubrzo su doveli do napuštanja ovog oblika socijalističkog gazdovanja.
Na osnovu Uredbe o imovinskim odnosima i reorganizaciji seljačkih radnih zadruga iz 1953, one su prestale sa radom, likvidacijom ili spajanjem sa postojećim zadrugama. Likvidaciju je obavljala komisija, koja je morala da vrati zadrugarima sve što su unijeli u zadrugu i da sredi dugovanja i potraživanja. Likvidacija se otegla sve do šezdesetih godina prošlog vijeka.
Krajem 1950. na banjalučkom srezu bilo je registrovano sljedećih 40 SRZ:
|
Naziv |
Sjedište |
Datum osnivanja |
Domaćinstava |
Članova |
Uneseno zemljište |
Predsjednik |
|
|
"Jovo Knežević" |
Bakinci |
24.3.1950. |
82 |
437 |
787,5 ha |
Žarko Todorović |
|
|
"Borac" |
Bos. Aleksandrovac |
26.8.1946. |
51 |
278 |
299 ha |
Milorad Opačić |
|
|
"1. maj" |
Bočac |
10.4.1949. |
|
|
1.629 ha |
Dušan Berić |
|
|
"Proleter" |
Boškovići |
20.3.1949. |
139 |
713 |
728,6 ha |
Vlade Radinković |
|
|
"Novo selo" |
Veliko Blaško |
12.3.1950. |
43 |
221 |
311 ha |
Vid Jošić |
|
|
"Sloboda" |
Vilusi |
29.11.1949. |
27 |
152 |
267 ha |
Stevan Zeljković |
|
|
"Zmijanje" |
Dobrnja |
13.11.1949. |
134 |
1.170 |
1.213,30 ha |
Milutin Vranješ |
|
|
"Đuro Pucar Stari" |
Dobrnja |
13.11.1949. |
70 |
563 |
550,70 ha |
Mihajlo Nježić |
|
|
"Ivo Lola Ribar" |
Dujakovci |
februar 1950. |
50 |
326 |
383 ha |
|
|
|
"Kozara" |
Ivanjska |
13.3.1950. |
19 |
128 |
116 ha |
Gojko Jorgić |
|
|
"Mladen Stojanović" |
Jagare |
8.1.1950. |
38 |
231 |
95,5 ha |
Mirko Stanarević |
|
|
"Budućnost" |
Jakupovci |
26.10.1949. |
42 |
203 |
15,8 ha |
Živko Đurđević |
|
|
"Petar Mećava" |
Jaruge |
10.10.1949. |
57 |
384 |
379,82 ha |
Stojan Talić |
|
|
"Živjeće ovaj narod" |
Kmećani |
22.11.1949. |
56 |
280 |
220 ha |
Bore Milaković |
|
|
"Mladen Stojanović" |
Kobatovci |
1949. |
60 |
|
243,1 ha |
Ljubo Crnadak |
|
|
"Đuro Pucar Stari" |
Krnete |
15.2.1950. |
39 |
190 |
206 ha |
Oste Latinčić |
|
|
"Danko Mitrov" |
Krupa na Vrbasu |
28.10.1949. |
133 |
923 |
1.085 ha |
Milun Mijić |
|
|
"Napredak" |
Laktaši |
10.10.1949. |
52 |
286 |
331,6 h |
Đurađ Trninić |
|
|
"Pobjednik" |
Lokvari |
februar 1950. |
33 |
173 |
150 ha |
|
|
|
"Rade Kondić" |
Maglajani |
23.10.1949. |
75 |
416 |
333,5 ha |
Branko Latinčić |
|
|
"Novi život" |
Malo Blaško |
4.1.1950. |
29 |
172 |
201 ha |
Milorad Jagodić |
|
|
"Bratstvo jedinstvo" |
Mahovljani |
30.9.1949. |
53 |
212 |
160 ha |
Drago Radetić |
|
|
"Proleter" |
Melina |
29.3.1949 |
68 |
455 |
531 ha |
Rade Babić |
|
|
"Slavica" |
Melina |
28.3.1950. |
27 |
174 |
180 ha |
Stojan Majstorović |
|
|
"Novi život" |
Miloševci |
2.11.1949. |
25 |
124 |
207 ha |
Savo Savić |
|
|
"Partizan" |
Pavići |
10.10.1949. |
9 |
73 |
120 ha |
Milorad Mačkić |
|
|
"Vrbas" |
Petoševci |
17.1.1949. |
48 |
264 |
235,8 ha |
Stevo Remić |
|
|
"Savez boraca" |
Piskavica |
9.3.1949. |
108 |
614 |
134 ha |
Ljuban Kević |
|
|
"9. maj" |
Piskavica |
9.3.1949. |
14 |
78 |
88 ha |
Sveto Kostić |
|
|
"29. novembar" |
Piskavica |
15.11.1949. |
16 |
111 |
128 ha |
Ratko Grujić |
|
|
"Aleksandar Ranković" |
Radmanići |
13.11.1949. |
56 |
434 |
388 ha |
Milan Trebovac |
|
|
"Boško Šiljegović" |
Radosavska |
12.11.1949. |
30 |
172 |
118 ha |
Rade Radovančević |
|
|
"Polet" |
Ramići |
23.10.1949. |
15 |
86 |
94 ha |
Ivan Kern |
|
|
"Milovan Đilas" |
Rekavice |
15.2.1950. |
224 |
1.696 |
1.968 ha |
Nikola Gračanin |
|
|
"27. juli" |
Slavićka |
13.11.1949. |
38 |
162 |
138 ha |
Novak Grujić |
|
|
"Milan Radman" |
Slatina |
8.3.1949. |
38 |
199 |
285,2 ha |
Ratko Đukić |
|
|
"Petar Kočić" |
Stričići |
22.6.1946. |
101 |
650 |
1.360 ha |
Ljubomir Azarić |
|
|
"Risto Kovačević Čiča" |
Hazići |
13.3.1949. |
45 |
203 |
135 ha |
Nikola Stojanović |
|
|
"27. juli" |
Han Kola |
10.12.1949. |
48 |
283 |
238,6 ha |
Milan Gajić |
|
|
"Sloga" |
Šušnjari |
8.3.1950. |
69 |
447 |
462 ha |
Slavko Mijatović |
|
PRIREDILA: Verica Josipović, načelnik Odjeljenja za sređivanje i obradu arhivske građe Arhiva Republike Srpske
Pratite nas na našoj Facebook i Instagram stranici i Twitter nalogu.
