Voda i 1965. u Doboju gutala sve pred sobom

Tako je 1965. godine Doboj zahvatila velika elementarna nepogoda. Naime, za vrlo kratko vrijeme, voda je poplavila grad i ostavila nesagledive posljedice. Velika vodena stihija obilježila je 1965. godinu u Doboju. Iza sebe je ostavila opustošen grad i bespomoćne ljude.

Tog nesrećnog 12. maja, poplavljeno je 470 hektara zemljišta na kojem se nalazilo 1.480 stambenih zgrada i 10.000 građana. Stradala su i okolna sela, a industrijske zgrade i preduzeća, škole, komunalni objekti u gradu teško su oštećeni.

Pored vojnih lica, u spasavanju grada bio je uključen i veliki broj stanovništva. Vodena bujica pokidala je električne vodove, trafo-stanice, a uskoro je prekinut i PTT saobraćaj. Ništa bolji slučaj nije bio ni sa vodovodnim mrežama.

Tadašnji dnevni list "Glas komuna" redovno je izvještavao o stanju u gradu. Prenio je vijesti o tome kako su najveću štetu pretrpjeli Dom zdravlja, Zavod za zapošljavanje i Državni arhiv. Trebalo je mnogo vremena da se grad vrati u prvobitno stanje.

Pomoć je stizala sa svih strana. Još istoga dana kada se voda povukla, Savez za zdravlje Skupštine opštine Doboj izdao je odredbu o preduzimanju vanrednih protivepidemijskih mjera za sprečavanje i suzbijanje zaraznih bolesti. Njene novine, poslije te katastrofe, objavljivale su naslove poput: Bila jednom jedna škola ili fabrika. Tako je 65. uvijek ostala u negativnom sjećanju svih Dobojlija.

Krajem tridesetih godina prošlog vijeka, građane koji su živjeli na Banjalučkom polju mučio je potok koji se slivao sa Petrićevca. Kako su tada pisale "Vrbaske novine", potok je plavio cijelo Banjalučko polje, a gradska vlast i vojska prebacivali su odgovornost jedni na druge.

- Stanovnici na Banjalučkom polju mole nas da konstatujemo da je put i prilaz njihovim kućama nemoguć od velike vode koja se po polju razlila od neregulisanog potoka. Naime, potok koji se salijeva sa Petrićevca nije regulisan ni kanaliziran. Spuštajući se u Bojića han u ravnicu razlije se i preplavi cijelo Banjalučko polje - pisale su "Vrbaske novine".

Kako se na ovom polju nalazi više kuća ratnih dobrovoljaca, to su putevi ka njihovim kućama pod vodom. Oni su više puta molili gradsko poglavarstvo da im reguliše i kanalizira ovaj potok, ali su uvijek bili odbijeni jednim te istim odgovorom - da je to dužnost vojske, pošto se ona služi putem koji vodi preko Banjalučkog polja.

Vojska takođe odbija i kaže da to nije njena dužnost. Tako stanovnici Banjalučkog polja nemaju više kome da se obrate i od koga da traže pomoć. Potok se baš sada, u ovo doba godine, najviše razlije i poplavi, tako da bi se po njemu moglo ploviti.

Ovo što sada vidimo u BiH, ali i u ostalim zemljama na Balkanu su najveće poplave i padavine u posljednjih 100 do 120 godina. Tačnije, u 120 godina otkada su 1892. godine počela hidrometeorološka mjerenja u BiH, ovo su najveće zabilježene padavine. Posljednji put padavine su bile posebno snažne 1989. godine i 2012. godine kada je palo oko 150 litara odnosno 200 litara na kvadratni metar.

Pratite nas na našoj Facebook i Instagram stranici i Twitter nalogu.