Vaskrs dan pobjede nad smrću
Vaskrs je najveći hrišćanski praznik. Toga dana je Gospod Isus Hristos vaskrsao iz mrtvih, pobijedio smrt i svim ljudima od Adama i Eve do posljednjeg čovjeka na zemlji darovao vječni život.
Hristos je vaskrsao iz mrtvih rano ujutro, u prvi dan u sedmici - nedjelju, u ono doba. Tom prilikom, prema predanju, bio je u grobu strašan zemljotres i anđeo Gospodnji sišao je s neba i odvalio veliki okrugli kamen sa ulaza u grob. Stražari, uplašeni svim tim, popadali su kao mrtvi. Marija Magdalena sa još nekoliko žena pošla je sa blagougodnim mirisom da pomaže tijelo Hristovo. Kada su prišle grobu, nisu u njemu našle tijelo Hristovo, nego su od anđela primile vijest o vaskrsenju Gospodnjem. One su odmah požurile da o tome obavijeste njegove učenike. Predanje i crkveno pjesništvo govore da je Hristos po svom vaskrsenju prije svih obradovao svojim javljanjem svoju majku presvetu Bogorodicu.
Za ovaj praznik veže se običaj farbanja i darivanja jajima. To je jedan od najljepših i najradosnijih srpskih običaja, koji se obavlja u spomen na događaj kada je sveta Marija Magdalena Mironosica putovala u Rim da propovijeda jevanđelje i posjetila cara Tiberija. Tada mu je, u znak pažnje, kao novogodišnji poklon predala crveno jaje i pozdravila ga riječima: “Hristos vaskrse.” Crvena boja simboliše Hristovu nevino prolivenu krv na Golgoti, ali je crvena boja istovremeno i boja vaskrsenja. Domaćice jaja farbaju na Veliki petak.
Vaskrsu prethodi post koji traje sedam sedmica. U subotu prve sedmice časnog posta pada praznik Svetog velikomučenika Teodora Tirona. Toga dana se u pravoslavnim domovima kuva žito.
Subota uoči praznika Cvijeti, koje uvijek padaju u šestu sedmicu časnog posta, posvećena je uspomeni na vaskrsenje Lazara i na ulazak Hristov u Jerusalim, gdje su ga djeca svečano dočekala i pozdravila. Tada se u hramovima služi večernje bogosluženje i u crkvu se unose mladi vrbovi lastari. Praznik Cvijeti se obilježava odlaskom u crkvu na bogosluženje i unošenjem u kuću proljećnog cvijeća.
Velika sedmica se zove još i Strasna sedmica, u kojoj se slavi uspomena na izdaju, hapšenje i stradanje Gospoda Isusa Hrista. U toj sedmici su najvažniji praznici - Veliki četvrtak i Veliki petak. Na Veliki četvrtak služi se liturgija svetog Vasilija Velikog i toga dana je Gospod ustanovio svetu tajnu pričešća.
Veliki petak je dan velike tuge. To je dan tišine u svim hramovima, dan kada nema službe, kada zvona ne zvone i dan kada se plaštanica izlaže na posebno ukrašen sto ispred oltara, grob Hristov, gdje vjernici mogu da je cjelivaju do Vaskrsa. Kada svane dan Vaskrsenja Hristovog, sa svih tornjeva pravoslavnih hramova, dugo, zvone sva zvona i javljaju dolazak velikog praznika. Domaćin sa svojim ukućanima odlazi u crkvu na svetu vaskršnju službu. Poslije službe narod se međusobno pozdravlja riječima “Hristos vaskrse!” i “Vaistinu vaskrse!” Taj pozdrav traje sve do Spasovdana.
Kad se dođe iz crkve kući, domaćin pali svijeću i okadi sve ukućane. Pjeva se vaskršnji tropar ili se čita Očenaš i druge molitve. Ponovo se čestita Vaskrs i sjeda za svečano postavljenu trpezu. Domaćin prvi uzima jaje, a za njim svi ukućani. Tada nastane veselje i takmičenje čije je jaje najjače. Na Vaskrs se prvo jede kuvano vaskršnje jaje, a onda ostalo.
Prvi ponedjeljak poslije Vaskrsa zove se Pobusani ponedjeljak. Toga dana, prema običaju, treba pobusati grobove busenjem sa zelenom travom. U nekim krajevima ovaj dan se obilježava kao i zadušnice.
Pratite nas na našoj Facebook i Instagram stranici i Twitter nalogu.
