Stradivarijusove violine - mit, brend ili kvalitet?

Agencije
Stradivarijusove violine - mit, brend ili kvalitet?

Violine koje je izrađivao poznati italijanski majstor iz 17. vijeka Antonio Stradivari (Stradivarijus) vremenom su poprimile mitski karakter, a eksperti tvrde da poslije njegove smrti 1737. niko nije s uspjehom ponovio specifičan zvuk poznatih violina i viola.

Majstor Stradivari je tokom života zajedno sa saradnicima izradio više od 1.000 violina. Iako ih je do danas ostalo oko 600, ti instrumenti na aukcijama širom svijeta još uvijek postižu visoke cijene zbog vrhunskog kvaliteta po kojem su poznati.

Navodno je tajna njihovog izvanrednog zvuka i otpornosti u klimatskim prilikama u kojima su rasla stabla od kojih su građene. Ali, u kojoj je mjeri riječ o izuzetnom kvalitetnom zvuku instrumenta, a u kojoj je mjeri posredi samo "brend" zbog čega onaj koji sluša sebi sugeriše da je zvuk poseban jer je u pitanju Stradivarijus, nedavno je pokušala da otkrije grupa američkih muzičara i graditelja violina.

Oni su napravili test "naslijepo" u kojem je učestvovala grupa muzičara. Violine su im podijeljene u hotelskoj sobi sa prigušenim svijetlima. Među njima su bili novi instrumenti, ali i dvije Stradivarijusove violine. Muzičarima su na oči stavljeni povezi kako bi organizatori eksperimenta bili sigurni da oni ne vide koji im je instrument u rukama. Jedan od učesnika, violinista Džon Soloninka bio je uvjeren da će bez problema uspijeti da prepozna razliku u zvuku između nove i Stradivarijusove violine, ali prevario se: "Utisak je bio pogrešan", s njevericom je priznao.

Na kraju eksperimenta ustanovljeno je - muzičari nisu sa stopostotnom sigurnošću razlikovali nove od starih instrumenata, a nakon što su zamoljeni da odaberu instrument koji im najbolje zvuči - velika većina ih se odlučila za modernu, "sviježe" izrađenu violinu.

Njujork Tajms piše da su znalci eksperiment ocijenili kontroverznim. Cijenjeni američki violinista Erl Karlis, dugogodišnji član gudačkog kvarteta "Džuliajrd" rekao je kako ga on podsjeća na pokušaj poređenja Forda i Ferarija na parkiralištu "Volmarta" (robna kuća), pa je eksperiment ponovljen s više kvalitetnijih muzičara i u boljim uslovima: umjesto u hotelskoj sobi u koncertnoj dvorani. Ali, rezultati su bili identični.

Džozef Kurtejn koji je organizovao eksperiment tvrdi da je pomalo razočaran i žalostan, jer se i sam bavi izradom violina.

"Veliki dio života posvetio sam nastojanju da se, kada je zvuk u pitanju, približim tim starim instrumentima i sada se pitam: Zašto? Možda kada razbijete mit, shvatite da je dio vas zapravo želio da vjeruje u njega."

Vjeruje se da je Antonio Stradivari rođen 1644, mada datum nigde nije zabilježen. Rođen je u Italiji u porodici Alesandra i Ane Stradivari. Moguće je da je između 1666-79. godine bio učenik Nikole Amatija mada postoje činjenice koje upravo to negiraju. U svakom slučaju, 1680. godine se osamostalio i otvorio svoju radionicu na Pjaca San Domeniko u gradu Kremoni (Italija) i ubrzo postaje popularan kao majstor izuzetnih kvaliteta. Počinje da pravi modele u stilu Amatija, ali i da mijenja lukove, eksperimentiše sa različitim debljinama drveta i lakovima. Njegovi instrumenti se prepoznaju po latinskom natpisu Antonius Stradivarius Cremonensis Faciebat Anno  .... (Izradio Antonio Stradivari iz Kremone godine ...).

Najbolje instrumente, po današnjem mišljenju, napravio je između 1698. i 1725. godine, s tim da su najbolji primjerci nastali oko 1715. godine, a da je pad kvaliteta primeta poslije 1725. godine. Instrumenti signirani poslije 1730. su potpisani sa otto la Desciplina d'Antonio Stradivari F. in Cremona  .... i vjerovatno su ih napravili njegovi sinovi Omobono i Frančesko. Pretpostavlja se da je Stradivari napravio oko 1.100 violina, viola, gitara i čela. Danas postoji još oko 650 Stradivari instrumenata.

Antonio Stradivari je sahranjen 18. decembra 1737. godine u Bazilici San Domeniko u Kremoni. Crkva je srušena 1868. godine, a ostaci Antonija Stradivarija nisu bili u stanju identifikacije tako da nisu premješteni u novu grobnicu.

Pratite nas na našoj Facebook i Instagram stranici i Twitter nalogu.

© AD "Glas Srpske" Banja Luka, 2018., ISSN 2303-7385, Sva prava pridržana