Prvi arheološki dokaz raspeća iz rimskog perioda u Velikoj Britaniji! VIDEO

British Arheology
Foto: printscreen

Riječ je o, izuzetno, rijetkom dokazu koje direktno ukazuje na raspeće mladog muškarca.

Ovo zanimljivo arheološko otkriće iz rimskog perioda desilo se 2017. godine tokom, a rezultati studije su tek nedavno objavljeni u najnovijem izdanju časopisa British Archaeology koji izdaje Savjet za britansku arheologiju. Riječ je o, izuzetno, rijetkom dokazu koje direktno ukazuje na raspeće mladog muškarca.

Arheolozi su pronašli sahranjenog čovjeka u drvenoj konstrukciji, starosti između 25 i 35 godina, na malom groblju u blizini rimskog naselja Fenstanton.

Kroz njegovu desnu petnu kost (calcaneum) prodirao je gvozdeni ekser u horizontalnom položaju, za šta istraživači vjeruju da je u skladu sa praksom raspeća. U tom slučaju bi mu stopala bila prikovana za stranice uspravne grede od drveta.

Arheološki dokaz raspeća

Tokom rimskog perioda, raspeće je bilo jeziv javni spektakl korišćen za kažnjavanje robova, pirata i državnih neprijatelja. Praksa je prvobitno bila rezervisana za robove da daju primjer, ali je kasnije proširena i na građane nižih klasa.

Veoma malo arheoloških primjera je dokumentovano širom rimskog svijeta, ali najnovije otkriće daje jedan od prvih slučajeva fizičkih dokaza koji pokazuju da se ta praksa odvijala u Velikoj Britaniji.

Ostaci skeleta su radiokarbonski datovani između 130. i 360. godine naše ere, a antropološka analiza ukazala je na to da su njegovi gležnjevi možda bili okovani.

Ekser nije konstantovan dok se konzervacija nije izvršila van lokaliteta. Korin Duhig, arheolog sa Univerziteta u Kembridžu, koja je ispitivala ljudske ostatke, utvrdila je da je raspeće jedino moguće objašnjenje. Znaci kaznenih povreda i imobilizacije prje i oko vremena smrti sugerišu da je žrtva možda bila rob.

Dejvid Ingam, arheolog koji je vodio iskopavanja, rekao je: "Razmjere materijalnih ostataka na tom mjestu ukazuju na ranije nepoznato rimsko selo pored puta. Drugi nalazi uključuju neobične dokaze za industrijsku preradu kostiju goveda, možda za kozmetiku i sapun; emajliran broš konja i jahač od legure bakra i drugi predmeti od legure bakra sugerišu da je u blizini možda bio hram ili svetilište; i rijetka sahrana "bustum", gdje su lomača i ljudski ostaci zajedno sahranjeni na mjestu spaljivanja."

Pratite nas na našoj Facebook i Instagram stranici i Twitter nalogu.

© AD "Glas Srpske" Banja Luka, 2018., ISSN 2303-7385, Sva prava pridržana