Pjesnik Franc Prešern rođen prije 220 godina: Lučonoša promjena, nadahnut ljubavlju i domovinom
Vrijeme romantizma u slovenačkoj književnosti najviše je obilježio pjesnik čiji datum rođenja u Sloveniji slave kao nacionalni praznik, a to je Franc Prešern, koji je rođen početkom decembra prije 220 godina.
Njegovo ime se i danas veže za neke od najboljih stihova južnoslovenske književnosti, a njegov rad za dovođenje romantizma na područje Balkana.
Odrastao u siromašnoj porodici, u mladom periodu odselio se u Ribnicu, gdje je započeo školovanje, koje je nastavio u Beču. U Beču je postao pravnik, i mladić koji je i za vrijeme studiranja pisao pjesme i bio posvećen poeziji.
Stihovima je progovarao o nezavidnom i istinski lošem položaju kojeg pjesnici imaju u društvu, a iz njegovog pera nastala je posebna pjesnička forma - sonetni vijenac, u koju su utkani stihovi onoga kome je posvećen.
Prešernov život obilježile su dvije žene. Njemu je uvijek bila prva Julija Primcova čije je ime utkano u sonete i kojoj je posvetio neke od svojih najljepših pjesama. Druga je bila Ana Jelovšek, a iz njihove ljubavi rodilo se troje djece. Ljubav prema njima uticala je na njegovo stvaralaštvo. Sve što je pisao, moguće je razdijeliti na stihove posvećene ljubavi prema ženi i ljubavi prema domovini.
Bez prethodnika i uzora, stvorio je skladan umjetnički izraz, koristeći elemente narodnog govora, liriku koja je sadržajno značila pobjedu subjektivne i svjetovne poezije u slovenačkoj književnosti. Prešern je pisao i satirične pjesme, i to su prve satirične pjesme u slovenačkoj poeziji. One su pune duha i diskretne ironije, a stihovima je ismijavao lažni moral i cenzuru u književnosti.
Nakon povratka iz Beča, u zemlji koja je sebi stvorila krletku zaostalosti, u sveopštem mraku Slovenije, pojavio se kao lučonoša novih ideja i na neki način, pokretač promjena.
Zajedno s Matijom Čopom osnovao je časopis “Kranjska čbelica”, kojim okreću Sloveniju prema kosmopolitskom romantizmu. U časopisu su objavljivana djela, koja otvaraju put u svijet novom i običnom građanstvu te usmjeravaju slovenačku kulturu na neke bolje puteve. Pet godina prije smrti (1844) napisao je pjesmu “Zdravljica” koja je danas slovenačka himna.
Prešern je umro od ciroze jetre 8. februara 1849. godine za sobom ostavivši nikad razjašnjene riječi “Za mene bi bilo bolje da nikada nisam bio u Ribnici”.
Pratite nas na našoj Facebook i Instagram stranici i Twitter nalogu.
