Ortopedski zavod Marija Zvijezda (21): Banja Laktaši pridodata Slatini

Predmet poslovanja lječilišta bilo je: "pružanje banjskih usluga i kompletnog pansiona, tj. liječenje u banjama, stan i ishrana, te ljekarska njega za vrijeme liječenja". Lječilište je bilo član Zajednice zdravstvenih ustanova BiH, Sekcije prirodnih lječilišta BiH i Saveza udruženja prirodnih lječilišta Jugoslavije. U svom sastavu je imalo dvije radne jedinice, jednu u Slatini, a drugu u Laktašima. Radna jedinica u Slatini imala je jedno kupatilo sa tri bazena i osam kada, kuhinju sa restoranom kapaciteta 200 pacijenata, hotel i pet paviljona kapaciteta 220 ležaja, autobus sa 30 sjedišta i kombi za deset osoba. Radna jedinica u Laktašima imala je dva bazena i šest kada za kupanje, tri paviljona za smještaj 50 pacijenata, restoran sa kuhinjom kapaciteta oko 150 pacijenata i mala kola za prevoz namirnica.

Banja je u 1963. uspješno poslovala, "jer je pored... ličnih dohodaka i drugih obaveza ostvarila za poslovni fond i fond zajedničke potrošnje oko 4 miliona dinara". Prihod je postignut skoro 100 odsto "od privatnih pacijenata, a samo malim obimom od zavoda za socijalno osiguranje".

Osoblje banje Slatina 1963. činilo je 27 zaposlenih, od kojih u djelatnosti banjskih usluga 23. Od ukupnog broja zaposlenih bilo je šest službenika i 21 radnik. Ljekarsku službu vršili su povremenim dolaskom ljekari iz Banjaluke i Laktaša, dok je u objektima postojao "najnužniji broj nižeg medicinskog osoblja u stalnom radnom odnosu". Upravnik Banjskog lječilišta Slatina i Laktaši 1964. bio je Muhamed Silahić.

Zbog nedostatka centralnog grijanja lječilište u Slatini je bilo "ustanova sezonskog karaktera koja posluje od početka maja do konca oktobra". Lječilište sredinom 1964. nije imalo "uslova da pruža pacijentima usluge liječenja na jugoslovenskom, odnosno prosječnom banjskom standardu", jer nije imalo "riješeno pitanje tople vode, zagrijavanje prostorija za vrijeme zime", a u vansezoni "određenih vrsta terapija". Adaptacijom i rekonstrukcijom zgrade, nadogradnjom jednog sprata, uvođenjem centralnog grijanja na mazut, izgradnjom kada i dva bazena i dovođenjem tople vode podzemnim cijevima u objekat lječilišta, bilo je predviđeno liječenje bolesnika tokom čitave godine i povećanje smještajnih kapaciteta za 50 kreveta, uspostavljanje balneofizikalne terapije i elektroterapije (kupanje u bazenima i kadama), prostorija za laboratoriju, ambulante i društvene prostorije za pacijente i zapošljavanje dodatnog stručnog i medicinskog osoblja.

Banja Slatina je osamdesetih godina 20. vijeka bila dio Službe za rehabilitaciju i liječenje bolesnika sa reumatskim oboljenjima i balneoterapiju, koja je djelovala u sastavu Zavoda "Dr Miroslav Zotović" u Banjaluci. Služba je na lokalitetu u Slatini raspolagala sa 70 kreveta za potrebe pružanje usluga banjskog tretmana. S obzirom na to da je liječenje u balneoterapiji zasnovano na bazi prirodnog faktora, raspoloživi kapaciteti su se uglavnom koristili u ljetnoj sezoni. U razdoblju od 1980. do 1984. bio je uočljiv pad realizacije pansion dana po prosječnoj stopi od 5,59 odsto. Iskorištenost kapaciteta je 1984. iznosila svega 23,7 odsto od maksimalno mogućeg. U 1983. izvršeno je 3.500, a u 1984. godini 3.442 ljekarska pregleda. Zabilježen je pad broja kupki u bazenu i kadama od 1980. do 1984. od 1,7 odsto. Broj kupki 1984. iznosio je 51.400.

Zavod "Dr Miroslav Zotović" je 1990. raspolagao sa 70 kreveta namijenjenih pružanju usluga balneoterapije u banji Slatina. U uslugama banjskog tretmana 1990. realizovano je 4.610 pansiona, 2.465 ljekarskih pregleda, 16.083 kupki u bazenu i 14.800 kupki u kadama. Prihod od banjske djelatnosti u ovoj godini iznosio je 1.339.780 KM, od čega su sredstva Fonda PIO 322.777, a prihodi od participacije 1.017.003, dok je rashod bio 1.526.000 KM.

Banjski objekti su devastirani tokom rata 1992–1995. i u poratnom periodu. Dva objekta su tokom rata korištena za potrebe Vojske Republike Srpske, a poslije rata u jedan su smještena izbjegla i raseljena lica.

Danas se banja Slatina nalazi u sastavu Odjeljenja za liječenje i rehabilitaciju pacijenata sa reumatološkim oboljenjima, posttraumatskim i postoperativnim stanjima Zavoda za fizikalnu medicinu i rehabilitaciju "Dr Miroslav Zotović". Odjeljenje je smješteno u Slatini i sa banjom čini jedinstven kompleks.

Mr Bojan STOJNIĆ, direktor Arhiva Republike Srpske

Pratite nas na našoj Facebook i Instagram stranici i Twitter nalogu.