Ortopedski zavod Marija Zvijezda (16): Zavod prepoznatljiv i po banji Slatini

Mr Bojan STOJNIĆ
Ortopedski zavod Marija Zvijezda (16): Zavod prepoznatljiv i po banji Slatini

Iduće 1999. Zavod je imao šest službi: Službu za prijem, dijagnostiku i terapiju, nabavku, propisivanje i aplikaciju ortopedskih pomagala, Službu za rehabilitaciju bolesnika sa neurološkim oboljenjima i oštećenjima, Službu za habilitaciju, rehabilitaciju i školovanje djece sa smetnjama lokomotornih funkcija, Službu za rehabilitaciju lica sa amputacijama, bolesnika sa posttraumatskim stanjima i vaskularnim oboljenjima sa korektivnom ortopedijom, Službu za rehabilitaciju bolesnika sa reumatskim oboljenjima uz primjenu banjskog faktora i Zajedničku službu.

 Te godine u Zavodu je bilo 206 radnika, od kojih 113 medicinskih (17 ljekara specijalista fizijatara, jedan ortoped, dvojica ljekara specijalista fizikalne medicine i rehabilitacije, jedan psiholog, dvojica defektologa - logopeda, jedan socijalni radnik, 49 medicinskih sestara sa srednjom i višom stručnom spremom, 34 fizioterapeuta, tri radna terapeuta, dva laboranta i jedan RTG tehničar). Te godine Zavod je dobio prvog doktora nauka. Ostvarena su 84.202 bolničko-opskrbna dana, a liječeno je 3.157 pacijenata. Prosječno trajanje liječenja iznosilo je 26 dana. Od 300 kreveta bilo je popunjeno 270. Ostvareno je 433.500 zdravstvenih usluga. Banja Slatina je raspolagala sa 60 kreveta. U Zavodu je postojala služba za proizvodnju ortopedskih pomagala, prvenstveno TLSO midera za deformitete kičme i sitnijih ortoza.

U saradnji sa Svjetskom zdravstvenom organizacijom i donacijom vlade Norveške saniran je za potrebe CBR-a objekat Zavoda u krugu Kliničkog centra u Banjaluci.

U toku 2001. liječeno je 2.616 pacijenata i ostvarena 74.483 bolničko-opskrbna dana. Prosječna zauzetost kreveta iznosila je 206. Zavod je nakon dužeg vremena prvi put poslovao pozitivno sa 5.670 KM.

Sredstvima holandske vlade u julu 2002. obnovljena je radionica za izradu ortopedskih pomagala. Zavod je bio jedina ustanova u BiH u kojoj su izrađivani mideri za krivu kičmu.

U Zavodu je rad dviju operacionih sala intenziviran 2004. dolaskom na čelo Hirurškog odjeljenja prim. dr Slavka Manojlovića. Obavljane su "hladne operacije", ugrađivani vještački kukovi i proteze koljena i vršeni korektivni zahvati kod djece sa ukočenjima zglobova i frakturama. Počela je i ugradnja cementnog i bescementnog kuka.

Za razliku od ostalih zdravstvenih ustanova, Zavod od 2004. nije imao novčanih problema. U njemu je u februaru 2004. boravilo 220 pacijenata, iako ih je bilo predviđeno 150, pa je uvedena lista čekanja. U Zavod su počeli da dolaze pacijenti iz cijele BiH.

Ministarstvo prosvjete je 2004. dalo sredstva za renoviranje dviju baraka, koje je od zemljotresa 1969. koristila zavodska škola. Izgrađena je nova zbornica i četiri učionice, nabavljena informatička oprema, TV i video. U školi je bilo šest odjeljenja sa 50-ak učenika. Nastava se odvijala po specijalnom i redovnom programu, a nastavnici su dolazili iz OŠ "Borisav Stanković". Dio djece pohađao je školu po tipu internatskog smještaja, a dio je u školu dolazio iz svojih kuća. U Zavodu je iste godine obnovljeno Terapijsko odjeljenje sa salama za vježbe, a otpočelo je uređenje Stacionarnog odjeljenja i isplanirana nabavka hiperbarične komore za liječenje dijabetesa.

Zavod je 2004. uveo prvi jedinstveni informacioni sistem u zdravstvu Republike Srpske, nabavio 90 računara i informatički obučio zaposlene.

Od jedne crkvene organizacije iz SAD Zavod je 2010. dobio 250 novih invalidskih kolica.

Zavod je postao prepoznatljiv i po banji Slatini. Njene usluge koristilo je 2010. godine 6.400 pacijenata, od kojih oko 1.000 u sopstvenom aranžmanu. Odjeljenje u Slatini je 2011. imalo 300 kreveta. U banji su rekonstruisana dva paviljona i dva hotelska objekta i izgrađen novi objekat. Odjeljenje u Slatini je postalo lider u rehabilitaciji reumatoloških, posttraumatskih i postoperativnih stanja.

Zavod je postao značajna naučno-nastavna baza Medicinskog fakulteta u Banjaluci, Srednje medicinske škole u Banjaluci i drugih školskih ustanova. U Zavodu se nalazi sjedište Katedre za fizikalnu medicinu i rehabilitaciju Medicinskog fakulteta u Banjaluci.

Specijalizanti fizikalne medicine i rehabilitacije iz cijele Republike Srpske provode najmanje dvije godine u Zavodu. Na Ortopedskom odjeljenju boravi značajan broj specijalizanata iz ortopedske hirurgije sa traumatologijom. Ovo odjeljenje je trening-centar za ortopede iz regiona za oblasti implantacione hirurgije kuka i koljena i artroskopskih operacija.

Zavod se vremenom širio i povećavao po broju pacijenata i zaposlenih. Tako je 2009. zapošljavao 562 radnika, od kojih 335 zdravstvenih (55 ljekara) i 20 zdravstvenih saradnika. U Slatini je bilo angažovano 148 radnika. Krajem 2012. Zavod je imao 710 radnika (424 zdravstvena i 30 zdravstvenih saradnika).

Od 1992. do danas direktori Zavoda bili su dr Čedo Aleksić, dr Natalija Medenica, dr Ljiljana Stojković-Topić, dr Veselin Đaković, dr Đurđica Stevanović-Papić i prim. dr Goran Talić (od 27. marta 2003). Njihov rad dao je poseban značaj Zavodu.

Mr Bojan STOJNIĆ, direktor Arhiva Republike Srpske

Pratite nas na našoj Facebook i Instagram stranici i Twitter nalogu.

© AD "Glas Srpske" Banja Luka, 2018., ISSN 2303-7385, Sva prava pridržana