Ortopedski zavod Marija Zvijezda (14): Invalidima vraćena vjera u život
Kao i u oktobarskom zemljotresu 1969, Zavod je pretrpio znatnu štetu i u zemljotresu 13. avgusta 1981, zbog čega je evakuisan jedan broj bolesnika. Sve aktivnosti Zavoda bile su usmjerene na sanaciju štete na objektima.
Početkom juna 1984. Zavod je posjetilo 40 učesnika obrazovnog seminara za instruktore protetike i ortotike iz mediteranskih i bliskoistočnih zemalja, koji su boravili 14 dana u Jugoslaviji. Cilj seminara bio je "razmjena tehničkih informacija u oblasti preventive i rehabilitacije invalida i obezbjeđenje jednakih mogućnosti za njihovo liječenje, razmjena tehnologija i znanja iz profesionalnih aktivnosti sa posebnim osvrtom na invalidnu djecu". Za vrijeme posjete Zavodu učesnici seminara upoznali su stručni rad zaposlenih, postignute rezultate u rehabilitaciji i faze izrade protetičkih i ortotičkih pomagala.
Na referendumu održanom 25. decembra 1989. donesena je odluka o statusnoj promjeni OOUR-a u novu radnu organizaciju pod nazivom RO Zavod za rehabilitaciju "Dr Miroslav Zotović" - Banjaluka. Do ovoga je došlo zbog ranijeg izdvajanja OOUR-a Zavod za proizvodnju ortopedskih pomagala iz dotadašnje RO u samostalno društveno preduzeće (DP) pod nazivom Proizvodnja ortopedskih pomagala "Una".
Zavod krajem 80-ih bilježi stagnaciju i pad u poslovanju, smanjujući broj zaposlenih i usluga. Tokom 1987. realizovano je 439.570 usluga, od kojih 431.523 u oblasti fizijatrije, a 8.047 ortopedije. Te je godine realizovan 133.171 bolničko-opskrbni dan, od čega 125.021 u djelatnosti fizijatrije, a 8.150 ortopedije. U balneoterapiji ostvareno je 52.715 usluga - 6.360 pansion dana, 2.855 ljekarskih pregleda, 26.800 kupki u bazenima i 16.700 kupki u kadama. Liječena su 4.434 lica, od kojih 883 djece. U redovno školovanje od prvog do osmog razreda uključeno je 63 djece. U radionicama Zavoda izrađeno je 2.117 komada ortopedskih pomagala, 3.452 para obuće i 4.644 para uložaka. Stručni timovi Zavoda za uzimanje mjera, kontrolu i isporuku ortopedskih pomagala redovno su odlazili u veliki broj zdravstvenih organizacija od Bihaća do Zenice. Ukupan prihod Zavoda iznosio je 1.945.951.729 dinara, a prosječan broj radnika 406.
Naredne 1988. realizovano je 119.426 bolničko-opskrbnih dana, od kojih 112.536 u djelatnosti fizikalne medicine i rehabilitacije, a 6.890 u ortopediji. Proizvedeno je 10.212 ortopedskih proizvoda: 3.710 pari obuće, 2.466 pomagala i 4.036 ortopedskih uložaka. Prihod je iznosio 1,095.476.330 dinara.
Krajem 1990. Zavod je zapošljavao 330 radnika, od kojih 175 medicinskih, tri medicinska saradnika (vaspitača) i 152 nemedicinska radnika. Realizovano je 124.115 bolničko-opskrbnih dana, od kojih 117.705 iz fizikalne medicine i rehabilitacije, a 6.410 iz oblasti ortopedije. Realizovano je i 257.296 usluga fizikalne medicine i rehabilitacije, 11.194 ortopedije i 60.874 ostalih zdravstvenih usluga. Zavod je raspolagao sa 340 kreveta.
Od marta 1990. u Zavodu je ambulantno radio aplikacioni tim na stručnom postavljanju indikacija, propisivanju, kontroli ispravnosti, izboru proizvođača-dobavljača i snabdijevanju bolesnika odgovarajućim ortopedskim i sanitarnim pomagalima. Ovaj tim je izvršio 7.666 usluga.
U Zavodu je krajem 1991. bilo 294 zaposlenih, od kojih 161 medicinski radnik (25 ljekara), tri medicinska saradnika (vaspitača) i 130 nemedicinskih radnika. Realizovano je 97.833 bolničko-opskrbnih dana, od kojih 92.418 iz fizikalne medicine i 5.415 iz djelatnosti ortopedije. Bolničko liječenje nastavilo je trend opadanja, što je dovelo do "oslobađanja" kapaciteta od 112 "fizijatrijskih postelja", a za krajnju posljedicu imalo je neiskorištenost prostorno-tehničkih i kadrovskih kapaciteta. Realizovano je 216.106 usluga, od kojih 209.730 ljekarskih i terapeutskih, a 6.376 u djelatnosti ortopedije.
U Zavodu je od 1954. do 1991. "velikom broju invalidne djece i odraslih invalidnih osoba... vraćeno povjerenje u život". Najveća nagrada za više hiljada zaposlenih medicinskih i nemedicinskih radnika, koji su radili u ovom razdoblju u Zavodu, bili su "sreća i suze radosnice onih kojima je omogućen prvi korak, prva samostalna aktivnost i vraćanje u normalan život".
Na čelu Zavoda do 1992. bili su direktori Anton Fajfer, Đuro Sabljić, dr Veselin Đaković, dr Ibrahim Smailagić, mr Ferida Balvanović i dr Čedo Aleksić.
Mr Bojan STOJNIĆ, direktor Arhiva Republike Srpske
Pratite nas na našoj Facebook i Instagram stranici i Twitter nalogu.
