Organizacije, škole i kulturni život u Banjaluci

Sportovi

Početkom XX vijeka kroz sokolske organizacije razvijala se i gimnastika.

Između dva svjetska rata postojali su sljedeći fudbalski klubovi: Balkan, Borac, BSK (Banjalučki sportski klub), Hajduk, Jedinstvo, Jug, Jugoslavija, Krajišnik, Makabi, Olimp, Progres, Sloga, Viktorija, Vitez i Vrbas.

Sokolska organizacija obnovljena je 1918. godine. Rad je razvijala među školskom omladinom. Banjalučki stijeg skauta imao je od dvadesetih godina HH vijeka i uspone i padove. Prvo je izdavao list "Krin", a potom "Rover". Snažniji uspon uslijedio je poslije 1934.

Jahanje je bio tradicionalni sport u srednjoj i zapadnoj Bosni. Biciklizam je stekao prve pristalice još u XIX vijeku, kada je osnovan i biciklistički klub "Orao".

Veći broj članova imao je i Aeroklub "Naša krila", kao matica za sve istoimene klubove u Vrbaskoj banovini; aerodrom u Banjaluci otvoren je 14. i 15. septembra 1935. godine. Između dva rata održavana su takmičenja i u ostalim sportovima. Najveći dometi su ostvareni u šahu - Banjalučki šahovski klub i Šahovski klub "Balkan". Šahovsku sekciju je imao i Klub akademičara (KAB).

Prosvjeta i umjetnost

U prvim godinama poslije rata bilo je samo 11 škola: Prva i Druga djevojačka, Prva i Druga dječačka narodna osnovna škola, Mješovita narodna osnovna škola, Viša djevojačka škola, Ženska stručna škola, Niža poljoprivredna škola, Velika realna gimnazija i konfesionalne osnovne škole časnih sestara milosrdnica svetog Vinka Paulskog i sestara Dragocjene krvi Isusove. Poslije je uslijedilo otvaranje Građanske škole, Učiteljske škole, Državne stručne zanatske škole, Ekonomske škole, Industrijske škole i Srednje tehničke škole. Među školama značajno mjesto zauzima Odsjek za umjetničke zanate i obrt pri Državnoj stručnoj školi.

Dvadeset i šestog septembra 1930. donijeta je Odluka o osnivanju Etnografskog muzeja, a 18. oktobra iste godine otvoreno je Narodno pozorište Vrbaske banovine. Muzika je bila povezana sa napredovanjem filmske umjetnosti. U vrijeme nijemog filma bila je priređivana vokalna i instrumentalna pratnja. Prve filmske predstave sa elektrobioskopom imao je Karlo Fidrik Lifka iz Saza u Češkoj. Prvo moderno kino u Banjaluci otvorio je 20. maja 1911. draguljar i zlatar Moric Gotlib - "Elektro-bioskop"; u međuratnom razdoblju postojala su kina "Union" ili "Balkan", Ton-kino "Građanski", "Luksor-ton kino" i "Palas ton-kino".

Književni život

Književni život na početku XX vijeka razvijao se u visokim dometima literarnog stvaralaštva i stručnog publicističkog rada. Isticala se grupa lijeve političke orijentacije - Milan Durman, Zlatko Grinvald-Gorjan, Svetomir Lazarević, Gojko Banović, dr Vaso Glušac, Braco Poljokan, Branko Zagorac, Isaije Mitrović i drugi.

Uporedo sa književnošću razvijala se i likovna umjetnost - Aleksandar Bojko, Špiro Bocarić, Božidar Nikolić, Boro Petrović, Milan Vasiljević, Gojko Todić i dr.

Među spomen-obilježjima Banjaluke posebno mjesto zauzima spomenik krajiškom tribunu i književniku Petru Kočiću (1877–1916), otkriven u gradskom parku 6. novembra 1935. godine.

Bolnice

Poslije 1918. godine na prostoru srednje i zapadne Bosne, na području kasnije Vrbaske banovine, bilo je svega devet opštinskih bolnica. U Vrbaskoj banovini 1938. godine postojalo je 35 udruženih i devet samostalnih zdravstvenih opština sa 21 ljekarom, tri sestre i deset babica. Stupanjem na snagu Zakona o banskoj upravi bivši Dom narodnog zdravlja u Banjaluci prerastao je u Higijenski zavod sa obimom djelatnosti na cijelom području Vrbaske banovine.

Među nacionalnim manjinama najaktivniji su bili Rusi. Obrazovali su društvo "Ruski soko". Posebno su se isticali - Nikola Ivanov, Vasilije Kaškarov, Rafail Arneri, Fedor Sahno. Bugari su se bavili baštovanstvom, građevinarstvom Italijani, drvnom industrijom Rumuni. Ostale nacionalnosti bavile su se i radničkim i činovničkim zanimanjima (Česi, Mađari, Nijemci, Poljaci, Poljaci).

Goran Đuran

(Autor je arhivista-istraživač u Arhivu RS)

Pratite nas na našoj Facebook i Instagram stranici i Twitter nalogu.