Njemačko bombardovanje Beograda

Svjetlana Đuričić
Njemačko bombardovanje Beograda

Njemačka agresija na Kraljevinu Jugoslaviju je počela 6. aprila 1941. intenzivnim bombardovanjem i masovnim razaranjem Beograda.

Napad armade Hitlerovog Trećeg rajha počeo je bez objave rata, uprkos tome što je vlada nekoliko dana ranije Beograd proglasila "otvorenim gradom". Prve bombe pale su u nedjelju, 6. aprila 1941, u 6.30 časova, dok je većina stanovnika prestonice Kraljevine Jugoslavije još spavala. Njemački bombarderi su istog dana u četiri navrata razornim i zapaljivim bombama zasuli grad, a oko 16 časova iz pravca Rumunije doletjelo je tridesetak zloglasnih bombardera "štuka", iz kojih se pucalo po kolonama izbjeglica, dok su panično napuštale razoreni grad. Avioni su polijetali sa aerodroma iz Beča, Graca i Arada, a Beograd su 6. i 7. aprila tepihom bombi zasula 484 aviona "Luftvafe".
Beograd je ponovo napadnut 11. i 12. aprila, a izručeno je 440 tona smrtnog tovara. Tačan broj žrtava nikada nije precizno utvrđen. Na spisku stradalih u Beogradu, koji je tada imao 370.000 stanovnika, vodi se 2.274 poginulih, ali se procjenjuje da je poginulo oko 4.000 ljudi. Grad je pretrpio neprocjenjivu materijalnu štetu - potpuno je razoreno 714, a teže oštećeno 1.888 zgrada, dok je djelimično oštećeno 6.829, među njima i zgrada Starog dvora. Gađane su gusto naseljene četvrti, bolnice, Učiteljski dom, Kalenić pijaca, željeznička stanica, glavna pošta, zemunski aerodrom...
U porti Vaznesenjske crkve, prvog dana agresije, pobijeno je i ranjeno nekoliko stotina civila, a više stotina njih je stradalo kada je direktno pogođeno gradsko sklonište u Karađorđevom parku. Potpuno je uništeno zdanje Narodne biblioteke Srbije na Kosančićevom vencu, podignuto 1832. Bila je to jedina nacionalna biblioteka koja je namjerno napadnuta i uništena tokom Drugog svjetskog rata, a u požaru je izgorio sav fond od 350.000 knjiga, uključujući i srednjovjekovne spise neprocjenjive vrijednosti.

Sudbina Kraljevine Jugoslavije bila je odlučena pučem i demonstracijama 27. marta 1941. u Beogradu protiv Trojnog pakta, koji je sklopila tadašnja vlada Cvetković-Maček. To je razjarilo Adolfa Hitlera, jer je poremetilo planove za Sovjetski Savez, pa je istog dana na osnovu njegove naredbe u operativnom štabu Njemačke armije donesena direktiva 25 da se, pored Grčke, i Kraljevina Jugoslavija uništi kao država. Komanda njemačke četvrte vazdušne flote razradila je plan napada pod nazivom "Kaznena odmazda", a operacijom je komandovao general-pukovnik Aleksandar Ler. Na aerodromima u susjednim zemljama koncentrisano je 2.236 aviona različitih tipova. Beograd su branile jedinice PVO vazdušne zone i elitni 6. lovački puk, naoružan lovačkim avionima "mesersmit Me-109E" i malobrojnim lovcima IK-3. Braneći nebo Beograda, poginulo je 11 pilota 6. lovačkog puka, kojima se grad odužio sa velikim zakašnjenjem, tek 1997, otkrivanjem spomenika na Zemunskom keju kod hotela "Jugoslavija".
I Kraljevo je napadnuto 6. aprila, a u napadu na Niš 8. aprila poginulo je 600 ljudi. Do 17. aprila 1941, kada je kapitulirala vojska Kraljevine Jugoslavije, bombardovani su i Leskovac, Kragujevac, Novi Sad, kao i više gradova u dijelovima bivše Kraljevine u kojima su, uglavnom, gađani strateški objekti i infrastruktura. Jugoslavija je kapitulirala za samo 11 dana, a kralj i vlada su tri dana ranije napustili zemlju.

Jugoslavija je raskomadana i podijeljena između Njemačke, Mađarske i Bugarske, a Srbiju su okupirale Hitlerove snage. Hrvatska sa ustaškim liderom Antom Pavelićem na čelu, uz podršku Musolinijeve Italije, proglasila je sedam dana prije okončanja invazije, tzv. Nezavisnu državu Hrvatsku, kojoj su pripojene BiH i Srem. Ova nacistička tvorevina priključila se u Drugom svjetskom ratu Silama osovine i stvorila sistem logora smrti u kojima je likvidirano više od 700.000 Srba, 80.000 Roma i 48.000 Jevreja. Crnoj Gori je obećano ponovno uspostavljanje dinastije Petrović, a u Srbiji je Hitler nametnuo kvislinšku vladu generala Milana Nedića. U šestoaprilskom ratu stradalo je oko 20.000 ljudi, ali je to bio samo početak četvorogodišnje borbe za oslobođenje, tokom koje će na prostorima bivše Jugoslavije život izgubiti više od 1,5 miliona ljudi.

++++

Pratite nas na našoj Facebook i Instagram stranici i Twitter nalogu.

© AD "Glas Srpske" Banja Luka, 2018., ISSN 2303-7385, Sva prava pridržana