Nastanak imena banjalučkih ulica
Pitanje naziva ulica oduvijek je plijenilo pažnju "običnog" (su)građanina. Kako je ono vrlo zgodno sredstvo manipulacije, kod nas ima i dodatni značaj. Ako izuzmemo austrougarski period, kada je postojalo svega par imenovanih banjalučkih ulica, relativno je lako zaključiti da su izvršene četiri temeljite promjene naziva ulica i trgova. Ima li banjalučkih ulica koje su, uprkos svemu, odoljele?
Rebrovac i Budžak imali status sela
Možda će mlađem čitaocu biti teško da se za trenutak "vrate" u grad iz tridesetih godina prošlog stoljeća. Naravno, nije lako stvoriti viziju grada u vrijeme kada su, primjera radi, Rebrovac i Budžak imali status sela. U to vrijeme Banjaluka je bila podijeljena na pet kvartova, zadržavši takvu podjelu sve do ranih šezdesetih godina.
Prvi kvart je obuhvatao desnu i lijevu obalu Vrbasa, do Halil-pašinog turbeta, a imao je 24 ulice. Sve do danas, samo su Karanovac i Suturlija odoljeli promjenama. "Najranjivija" je u ovom kvartu bila Prestolonasljednikova ulica. Ustaše su je preimenovale u Sofi Mehmed-pašinu, a komunističke vlasti u Muhameda Kazaza. Danas je posvećena manjačkim ustanicima.
Znatno više ulica u prvom kvartu je potrajalo sve do naših dana: Alihodžića (danas Braće Grđić), Demirovića (Nikolaja II), Erbabska (Milovana Milovanovića), Žilića (Jaše Ignjatovića), Numanovića (Momčila Nastasijevića), Redžepovića (Nadežde Petrović), Semizova (Prote Vida Kovačevića), Halil-pašina (Bogdana Marića) i Školska (Manjačkih ustanika).
Česte promjene naziva
Drugi kvart je zahvatao područje od Halil-pašinog turbeta do Crkvene, istočno od glavne ulice. U njemu je za posljednjih 80 godina svoj naziv zadržala samo Šibalovića ulica. Najteže je "stradala" Vasilja Grđića ulica, koja je vodila od glavne ulice do Gradskog mosta. Svojevremeno su se u ovoj ulici skrasili Poreska uprava, Sresko načelstvo, Sreski sud, Gruntovnica i Katastar. U doba NDH dobila je ime po živom čovjeku, banjalučkom biskupu fra Jozi Gariću. Zašto komunističkim vlastima nije odgovaralo ime Vasilja Grđića, prvooptuženog u Banjalučkom veleizdajničkom procesu, ne znam, tek, oni ovu ulicu posvetiše danu ulaska partizanskih jedinica u grad (22. aprila), a onda je preimenovaše u Vase Butozana. Današnjim vlastima nije bio po ukusu ovaj poznati pančevački Banjalučanin, akademik, dok Veterinarski institut i danas, sasvim zasluženo, nosi njegovo ime. Kako god, danas je to ulica Patre.
"Razvojni put" pojedinih ulica
Sličan "razvojni put" imala je i današnja Karađorđeva (u doba Kraljevine Jugoslavije nosila je ime despota Stevana, u doba NDH Arnaut-paše, a od 1945. je nazivana Rudarskom).
Vrijedna je pomena i današnja ulica Braće Mažar i majke Marije, koja se u austrougarsko doba zvala Elisabethgasse, u doba Kraljevine nosila je ime kraljice Marije, za vrijeme NDH Džemaludina Čauševića, a u doba socijalizma Josipa Mažara Šoše.
U drugom kvartu, sve do naših dana, nazive je zadržalo više ulica: Dabulhanićeva (danas Kolubarska), Misirlića (Srpskih vitezova), Muhurdarevića (Sime Milić-Jorgić), Halalkića (Jovana Miloševića)...
Treći kvart je zahvatao područje od Crkvene do Poljoprivredne škole, odnosno sjevernu stranu glavne ulice. Promjenama naziva izmakla je samo Mažuranićeva.
Promjene uticale na imena
Brojne promjene "zakačile" su današnju ulicu Save Mrkalja. Ostalo je zapisano da se kratko zvala Sudska, po sudu koji se, sve do zemljotresa, nalazio na mjestu današnjeg Zavoda za zapošljavanje. Između dva svjetska rata nosila je ime Poljaka Aleksandra Iržikovskog, koji je predsjedavao sudskom vijeću u Đačkom "veleizdajničkom" procesu 1914. i ekspresno penzionisan nakon što je oslobodio optužbe većinu đaka. Ustaške vlasti su ovu ulicu posvetile istoričaru i albanologu Milanu Šuflaju, a komunističke Eduardu Benešu.
Na "udaru" su redovno bili i dijelovi današnjih ulica vojvode Momčila i Kninske. U doba Kraljevine ova je ulica vodila od "Crne kuće" do željezničke stanice, a nosila je ime kneza Arsena. Ustaše su je posvetile Smail-agi Čengiću, a komunisti prvo Ruzveltu, potom braći Lastrić i na kraju Ivici Mažaru.
Današnja Aleja Jovana Dučića nosila je ime vojvode Stepe, kralja Krešimira (NDH) i braće Pavlić. Ulica Meše Selimovića je u doba Kraljevine nazvana po Njegošu, a u doba NDH po novinaru i političaru Hamzaliji Ajanoviću, koji je 1925. poginuo u saobraćajnoj nesreći kod Banjaluke i sahranjen u haremu džamije Ferhadije. Komunisti su ulicu prvo posvetili Aleksandru Rankoviću, a kad su prestali da ga obožavaju, glavnom gradu Hrvatske (Zagrebačka).
(Nastaviće se)
Zoran S. Mačkić, arhivski savjetnik u Arhivu Republike Srpske
Pratite nas na našoj Facebook i Instagram stranici i Twitter nalogu.
