Napoleonov pohod na Rusiju

Pantelija Matavulj
Napoleonov pohod na Rusiju

Trupe Napoleona Bonaparte prešle su rijeku Njemen 24. juna 1812. godine i ušle na teritoriju Rusije. Time je počela invazija na Rusku carevinu. Francuska Velika armija od 691.501 vojnika krenula je prema Moskvi. Bila je to do tada najveća sakupljena vojska u evropskoj istoriji.

Velika armija bila je podijeljena na centralnu udarnu silu od 250.000 vojnika pod Napoleonovim komandovanjem, dvije druge frontalne armije pod komandom Eugena de Beauharnaisa (80.000 vojnika) i Džeroma Bonaparte, najmlađeg Napoleonovoga sina (70.000 vojnika), dva odvojena korpusa pod komandom Žaka Mekdonalda (32.000 vojnika) i Karla Švarcenberga (34.000 austrijskih vojnika) te rezervna armija od 225.000 vojnika.

Napoleonova invazija na Rusiju 1812. godine, predstavlja prekretnicu Napoleonovih ratova. Ruska vojska suprotstavila se sa strategijom spržene zemlje i izbjegavanjem velikih bitaka. Napoleon je zauzeo ispražnjenu Moskvu, ali bez snabdijevanja i bez odlučne pobjede nad ruskom vojskom morao se povlačiti iz Rusije za vrijeme jake zime.

Pohod na Rusiju sveo je snage Francuza i njihovih saveznika na oko tri odsto početne jačine. Oko 280.000 ruskih vojnika bilo je raspoređeno na poljskoj granici. Car Aleksandar I Romanov prethodno je namjeravao da izvrši invaziju Varšavskog vojvodstva. Ukupno su Rusi imali 500.000 vojnika (procjene se kreću od 350.000 do 710.000 vojnika). Kako je francuska vojska napredovala, suočavala se s problemima snabdijevanja, a pogotovo zbog ruske strategije spržene zemlje.

Na čelo ruske vojske postavljen je Mihail Kutuzov. Iako je Kutuzov drugačije govorio, nastavio je da izbjegava bitke, jer je smatrao da je besmisleno žrtvovati vojsku u bitkama. Poslije bitke kod Smolenska od 16. do 18. avgusta 1812, konačno je Kutuzov uspio da uspostavi odbrambenu poziciju na Borodinu. Bitka kod Borodina odigrala se 7. septembra i predstavljala je najkrvaviji dan u Napoleonskim ratovima, a moguće i u cijeloj ljudskoj istoriji.

Ruska vojska je tada prepolovljena, pa je 8. septembra bila primorana da se povuče, ostavljajući Moskvu nebranjenom. Kutuzov je naredio evakuaciju Moskve. Rusi su poslije toga uspjeli da ojačaju vojsku dovlačeći pojačanja, pa su imali oko 904.000 vojnika s oko 100.000 u neposrednoj blizini.

Napoleon nije našao nikoga u Moskvi, jer su Rusi potpuno napustili grad. Prije napuštanja, grad je imao 270.000 stanovnika. Kada su se Rusi povlačili iz Moskve, spalili su sve što je moglo biti od koristi Francuzima. U Kremlju je još bila trećina stanovništva, a to su bili strani trgovci, sluge i ljudi koji nisu mogli pobjeći.

Kako je veliki dio francuske vojske ušao u Moskvu, započela je borba u kojoj se svaki vojnik borio za sebe i tražio je hranu samo za sebe. Nastao je potpuni haos. Prije napuštanja Moskve i Napoleon je dao naređenje da zapale Kremlj i sve javne zgrade. Osim toga francuska Velika armija bila je nezadovoljna stanjem pa je počela da pljačka ono što je ostalo od Moskve.

Sjedeći na pepelu spaljenog grada, ali bez ruske kapitulacije, Napoleon je započeo veliko povlačenje. Nastupili su glad i bolesti, a dezerterstvo se raširilo. Većinu dezertera bi ruski seljaci ili zarobili ili pogubili. Pod tim okolnostima jako oslabljena Velika armija bila je poražena u bitkama kod Vjazme i Krasnoja, a pojedini francuski korpusi bili su poraženi u odvojenim bitkama.

Početkom decembra 1812. Napoleon je saznao, da je pokušan državni udar u Francuskoj. Zbog toga je napustio ostatke svoje Velike armije i na sankama požurio u Pariz. Ostavio je maršala Joakima Murata kao glavnog vojskovođu. Murat je kasnije otišao, da bi spasio Napuljsku kraljevinu. Narednih sedmica još su više smanjeni ostaci Velike armije, a 14. decembra 1812. napustili su rusku teritoriju.

Samo oko 22.000 Napoleonovih vojnika preživjeli su invaziju Rusije. Ruski gubici u nekoliko otvorenih bitaka bili su slični francuskim, ali ruski civilni gubici bili su veći od vojnih. Oko milion ljudi ubijeno je, od toga pola Rusa, a pola Francuza. Vojni gubici bili su oko 300.000 Francuza, 70.000 Poljaka, 50.000 Italijana, 80.000 Nijemaca i možda oko 450.000 Rusa. Osim toga, Francuzi su izgubili 1.000 topova i 200.000 konja. Ruska pobjeda nad francuskom vojskom 1812. predstavljala je veliki udar Napoleonovim ambicijama o dominaciji u Evropi.

Pratite nas na našoj Facebook i Instagram stranici i Twitter nalogu.

© AD "Glas Srpske" Banja Luka, 2018., ISSN 2303-7385, Sva prava pridržana