Nacisti odnijeli 40 vagona dokumenata

Podsjećanje na pismo iz 1913. kojim je austrougarski general i guverner BiH Oskar Poćorek požurivao pripreme za Veliki rat izazvalo je polemiku koja traje nedjeljama.

Šta bi se tek desilo da je sačuvana i objavljena cijela tajna prepiska Poćoreka i austrougarskog ministra finansija Leona fon Bilinskog, koju je srpska vojska pronašla 1918. u zgradi bivše austrougarske Zemaljske vlade BiH u Sarajevu.

„Tu dokumentaciju su sa još 40 vagona arhivske građe nacisti opljačkali iz Srbije u periodu od 1941. do 1944. godine. To što neki austrijski i domaći istoričari tvrde da Poćorekovo pismo nikad nije bilo u Beogradu otkriva kontinuitet pljačke dokumenata i falsifikovanja istorije. Ukoliko su tačni njihovi navodi da je original Poćorekovog pisma u Beču, to dokazuje kršenje međunarodnih ugovora po kojima je arhivsko blago koje su opljačkali nacisti moralo da bude vraćeno Beogradu. Nažalost, vraćen je samo deseti dio ukradene dokumentacije“, kaže za Novosti Vladimir Davidović, urednik i priređivač knjige „Potraga za ukradenom istorijom“.

U ovom djelu pedantno su, s mnoštvom detalja, opisane dvije velike pljačke srpskih arhiva koje su izvele Austrougarska i Njemačka u dva svjetska rata. Oba puta cilj je bio isti - manipulisanje dokumentima s ciljem da Srbiji nametne krivica za Veliki rat.

Ovo neprocijenjivo svjedočanstvo napisao je dr Vojislav Jovanović Marambo, diplomata Kraljevine Jugoslavije, načelnik Istorijskog odjeljenja Ministarstva inostranih dijela SFRJ do 1950. godine, profesor književnosti Univerziteta u Beogradu, naučni savjetnik SANU.

„Jovanovićeva knjiga, na srpskom i engleskom, bila je pripremljena za štampu 1958, a SANU je trebalo da bude izdavač. Napisana je da bi se obelodanilo izbegavanje Beča da vrati opljačkanu dokumentaciju, u čemu su direktno učestvovali bivši nacistički saradnici. Iz nepoznatih razloga od objavljivanja se naprasno odustalo, a prevod rukopisa na engleski je nestao“, kaže Davidović.

Ne zna se ko je odlučio da se ova značajna knjiga ne objavi ni u Jugoslaviji ni u inostranstvu. Uprkos pokušajima da se ona uništi, zahvaljujući akademiku Mladenu Leskovcu Jovanovićev rukopis na srpskom je spasen. Objavljen je i brzo rasprodat 2010, bez ikakve reklame i pomoći države, iako se bavi prvorazrednim državnim pitanjem.

„Sudbina decenijama skrivanog Jovanovićevog svedočanstva o orvelovskoj pljački arhiva i prepravljanju istorije dokazuje tezu iz nedavno objavljenog Poćorekovog pisma - da Srbima treba vladati tako što će se održati u neznanju i letargiji“, smatra Davidović.

Igrom sudbine, dr Jovanović je od 20 vagona pokradenih dokumenata u svojoj knjizi opisao baš put Poćorekovog pisma od Beograda do Beča. Ona otkriva da su među prvim okupatorskim jedinicama koje su ušle u Srbiju 1941. bili specijalisti za arhive koji su tragali za dokumentima vezanim za Prvi svjetski rat.

Sredstva u potrazi nisu birana, od mučenja do ubistava. Dr Goldinger, službenik bečkog Rajhsarhiva, slavodobitno 1942. izvještava svog šefa dr Bitnera da je otkriveno „obilje materijala“ iz austrougarskih tajnih arhiva bivše Zemaljske vlade za BiH u Sarajevu.

„Goldinger naročito ističe da se u njima nalazi „vrlo važan“ materijal iz takozvane privatne arhive zajedničkog ministarstva finansija iz tog vremena Leona fon Bilinskog sa svojeručnim pismima tadašnjeg „zemaljskog poglavara“ za Bosnu i Hercegovinu „feldcajg-majstera Oskara Potioreka i drugih“, i to sve do pred sam ultimatum Austrougarske Srbiji“, zabilježio je dr Jovanović.

Poslije Drugog svjetskog rata, uprkos međunarodnim ugovorima i obavezama, kao i poslije Prvog svjetskog rata, Beč je izbjegao da vrati veliki dio ukradenih arhiva. Ono što je ostalo ili je bilo vraćeno bilo je dostupno samo probranima ili namerno zatureno.

„Ako je tačno da se prepis Poćorekovog pisma sve vreme nalazio kod nas, a nije bio dostupan istraživačima, to znači da je neko u Jugoslaviji krio dokumente od suštinske važnosti. To je baš u duhu Poćorekove preporuke iz pisma, da se Srbija obmanjuje do zadnjeg trenutka, kako bi se „anestezirala“ i ostala nespremna za austrougarski napad“, kaže Davidović.

Pratite nas na našoj Facebook i Instagram stranici i Twitter nalogu.