Na današnji dan

GS
Na današnji dan

Danas je subota, 13. avgust 2022. godine, 225. dan u godini. Do kraja godine ima još 140 dana. Na današnji dan:

1305. godine – U Londonu je obješen Vilijam Volas, vođa Škota u borbi protiv Engleza.

1514. godine – Turski sultan Selim I pobijedio je u bici kod Čaldirana persijskog šaha Ismaila, potom je osvojio Siriju (1516).

1754. godine – Rođen je Luj XVI, francuski kralj od 1774. godine. Nakon izbijanja Francuske revolucije 1789. godine doveden je sa porodicom iz Versaja u Pariz. U septembru 1792. godine Žirondinski konvent svrgnuo ga je sa prestola, a u decembru iste godine osuđen je na smrt pod optužbom za izdaju. U januaru 1793. je pogubljen na giljotini.

1775. godine – Kralj Engleske Džordž II proglasio je američke koloniste, koji su u aprilu počeli borbe za nezavisnost američkih država, pobunjenicima i unajmio 20.000 wemačkih plaćenika da se obračunaju s njima. Američki rat za nezavisnost završen je pobjedom kolonija 1783. godine.

1806. godine  - U boju na uzvišici Mišar, kod Šapca, 13. avgusta godine, gotovo desetostruko malobrojniji Srbi u Prvom srpskom ustanku potukli su Turke.

1821. godine – Meksiko je proglasio nezavisnost od Španije.

1839. godine – Na početku Opijumskog rata sa Kinom, Velika Britanija je zauzela Hongkong.

1863. godine – Umro je ruski glumac Mihail Semjonovič Ščepkin, najznačajniji umjetnik tadašnjeg ruskog i svjetskog pozorišta, koji je bio uzor generacijama glumaca.

1864. godine – Rođen je grčki državnik Elefterios Venizelos. Kao premijer (1910-33) reformisao je radničko i agrarno zakonodavstvo i reorganizovao kopnenu armiju i ratnu mornaricu. Sklopio je Balkanski savez i ušao u Prvi balkanski rat protiv Turske 1912. godine.

1912. godine – Rođen je američki filmski glumac, režiser i baletski igrač Džin Keli, jedna od najznačajnijih ličnosti u istoriji mjuzikla. Uspešno je spajao klasični balet sa modernom igrom (“Amerikanac u Parizu”, “Ples na kiši”, “Poziv na igru” i “Helo, Doli!”).

1914. godine – Japan je objavio rat Njemačkoj u Prvom svetskom ratu.

1926. godine – Umro je američki glumac italijanskog porijekla Rudolf Valentino, najpopularnija filmska zvijezda početkom 20. veka. Njegova iznenadna smrt u 31. godini izazvala je masovnu histeriju, posebno ženske publike. Proslavio se u nijemim filmovima ulogama zavodnika, stekavši milione obožavateljki (“Četiri jahača apokalipse”, “Dama s kamelijama”, “Šeik”, “Šeikov sin”, “Krv i pesak”, “Mladi radža”).

1926 godine - Rođen je kubanski revolucionar i državnik Fidel Alehandro Kastro Ruz (1926-1916), pod čijim je vođstvom na Kubi svrgnuta diktatura Fulhensija Batiste i izvedena revolucija.

1939. godine – Ministri inostranih poslova Nemačke i SSSR Joahim fon Ribentrop i Vjačeslav Mihajlovič Molotov potpisali su u Moskvi sporazum o nenapadanju, kojim je Hitleru otvoren put da napadne Poljsku.

1944. godine – Rumunija je, u Drugom svjetskom ratu, prekinula savezništvo sa Hitlerovom Njemačkom i pridružila se Saveznicima. Kralj Mihail I objavio je rat Wemačkoj i naredio da se uhapsi pronacistički lider Jon Antonesku.

1945. godine – Privremena Narodna skupština Demokratske Federativne Jugoslavije donijela je Zakon o agrarnoj reformi i kolonizaciji, kojim je oduzet “višak” zemlje i poljoprivredne imovine seljacima, crkvama i manastirima i tzv. nezemljoradnicima.

1962. godine – Američki telekomunikacioni satelit “Telstar” emitovao je prvi televizijski prenos između SAD i Evrope.

1973. godine – Pljačkaš banke u Stokholmu uzeo je četvoro ljudi za taoce. Tokom šest dramatičnih dana između pljačkaša i zarobljenika razvilo se prijateljstvo koje je kasnije opisano i analizirano kao “Stokholmski sindrom”.

1989. godine – Umro je srpski vajar Nebojša Mitrić koji je na reljefima ovekovečio mnoge glumce i znamenite ličnosti. Njegovo posljednje dejlo je krst na hramu Svetog Save na Vračarskom platou u Beogradu.

1990. godine – Sovjetska republika Jermenija objavila je nezavisnost, a Estonija je počela pregovore o odvajanju od tadašnjeg SSSR-a.

1992. godine – Oko 200 mladih neonacista je u prisustvu stotina oduševljenih pristalica napalo hostel za izbejglice u nemačkom gradu Rostok i sukobilo se sa policijom.

1996. godine – Ministri inostranih poslova SR Jugoslavije i Hrvatske Milan Milutinović i Mate Granić potpisali su u Beogradu, u Palati federacije, sporazum o normalizaciji odnosa. Sporazumu je prethodio susret predsjednika Srbije i Hrvatske Slobodana Miloševića i Franje Tuđmana, 7. avgusta u Atini.

1996. godine – U Beogradu je otvorena kancelarija za vezu haškog Međunarodnog suda za ratne zločine počinjene na prostoru bivše Jugoslavije. Kancelarija je otvorena na osnovu sporazuma koji su vlasti SRJ i predstavnici UN, posle višemjesečnih pregovora, potpisale u Njujorku.

1999. godine – Ruski kosmonaut Sergej Avdejev postavio je, boraveći u svemirskoj stanici “Mir” 712 dana, novi rekord u neprekidnom boravku u svemiru.

1999. godine – Umro je marokanski kralj Hasan Drugi.

2000. godine – Avion “erbas A320” kompanije “Galf er” sa 135 putnika i osam članova posade srušio se u vode Zaliva, na pet kilometara severno od obale Bahreina. Uzrok pada bio je požar u jednom od motora. U udesu nije bilo preživjelih.

2009. godine – Umro je legendarni austrijski skijaš Toni Sajler koji je na zimskim Olimpijskim igrama 1956. godine osvojio zlatne medalje u sve tri discipline – spustu, slalomu i veleslalomu.

Pratite nas na našoj Facebook i Instagram stranici i Twitter nalogu.

© AD "Glas Srpske" Banja Luka, 2018., ISSN 2303-7385, Sva prava pridržana