Na današnji dan umro Ivan Gundulić - pisac i borac za slobodu i borbu Slovena protiv Turaka
BIJELjINA- Pisac iz Dubrovnika Ivan Gundulić /1589-1638/, čija je poezija prožeta strasnim pozivima na slobodu i borbu Slovena protiv Turaka, umro je na današnji dan 1638. godine.
U svom najznačajnijem djelu - epu "Osman", opjevao je Hoćimsku bitku i smrt sultana Osmana Drugog 1621. godine, videći u tome predznak propasti Osmanskog carstva i oslobođenja Južnih Slovena.
Gundulić je u mladosti pisao melodrame, pastorale i lirske pjesme, koje su najvećim dijelom izgubljene. Njegova ostala značajna djela su pastorala "Dubravka", spjev "Suze sina razmetnoga" i drama "Arijadna".
Ivan Gundulić je rođen u vlastelinskoj porodici kao najstariji sin Frana Gundulića i Džive Gradić.
Porodica Gundulić bila je poznata još u 13. vijeku, a njeni članovi obavljali su razne državno-administrativne poslove u Dubrovniku i okolini.
Ivan Gundulić bio je činovnik Dubrovačke republike, skoro na svim položajima. Dva puta je bio knez u Konavlima i senator. Bio je i član napuljske književne "Akademije dokonih".
Poslije kratke bolesti, umro je decembra 1683. godine, a sahranjen je u franjevačkoj crkvi u Dubrovniku.
Ivanu Gunduliću podignut je spomenik u Dubrovniku 1893. godine, a prilozi su prikupljani u Beogradu i cijeloj Srbiji.
Po njemu su nazvane osnovna škola u Beogradu i Gundulićev venac.
Gundulić je svoj narod nazivao Slovenima, a sve Slovene smatrao je jednom velikom cjelinom, jedinstvenim narodom. Ep "Osman" posvetio je "našemu slovinskom narodu".
Gundulićeva etnička pripadnost dio je srpsko-hrvatskih podjela u samoidentifikaciji zapadnih južnoslovenskih prosvjetitelja.
Većina srpskih akademika, bez zvaničnog konsenzusa sa hrvatskim kolegama, dubrovačku književnost smatra zajedničkom baštinom i potkrepljuje tvrdnju argumentom da je štokavsko narječje osnova savremenog srpskog jezika i da je srpski jezik prisutan u Dubrovačkoj republici od njenog osnivanja.
Neki od posljednjih potomaka porodice Gundulić pripadali su srpsko-katoličkom pokretu iz 19. vijeka, među kojima je i gradonačelnik Dubrovnika Frano Getaldić-Gundulić.
Gundulića, poput ostalih dubrovačkih pisaca koji su pisali na štokavskom narječju, srpski akademici smatraju isključivo dijelom srpske ili dijelom zajedničke srpske i hrvatske kulturne baštine.
Srpska akademija nauka i umetnosti svrstila je Ivana Gundulića među 100 najznamenitijih Srba, a njegova djela su u sastavu srpske književnosti Matice srpske, sa ostalim dubrovačkim piscima, u petom tomu knjige "Deset vekova srpske književnosti".
Pratite nas na našoj Facebook i Instagram stranici i Twitter nalogu.
