Mračna američka prošlost: Posebni kampovi za Japance u Americi
Jedan američki gradonačelnik, koji po svaku cijenu želi da spreči dolazak izbjeglica, podsjetio je na jednu od najgorih američkih odluka.
18. novembra Dejvid Bauers, gradonačelnik grada Roankoea u Virdžiniji, pokazao je ružno lice ksenofobije, kad je zatražio ukidanje svih vrsta pomoći sirijskim izjbeglicama. Ali tu nije stao.
Bauers je, uz odobravanje istomišljenika, citirao presedan u SAD, koji je osudio 110.000 Japanaca na prisilno zatvaranje u kampove nakon napada na Perl Harbor.
"Prisjećam se da se Frenklin D. Ruzvelt osjećao primoranim da izdvaja japanske državljane nakon bombardovanja Perl Harbora, a čini se da je i danas pretnja koju ID predstavlja Americi ista i jednako ozbiljna kao što je bila i od ondašnjih neprijatelja."
Bauersovu izjavu su kritikovali čelnici Virdžinije, uključujući i predstavnike republikanske i demokratske stranke u državi, ali i njegov zamjenik.
Glumac i aktivista Džordž Takei ga je pozvao da dođe da pogleda predstavu "Vijernost" na Brodveju, koja prikazuje život četvorogodišnjeg Takeija, koji je živio u kampu, u uslovima koje je Bauers naveo. Takei je dodao: "Moja je životna misija da ne dozvolim da se takva stvar ikad više ponovi u Americi".
Neki smatraju da Bauers jednostavno nije svijestan koliko ljudi taj događaj smatra velikom mrljom u američkoj istoriji i temeljnim kršenjem ljudskih prava.
Ali Bauers je odbio da povuče svoje riječi i pojasnio dalje: "Shvatam koliko je bila teška odluka koju je Ruzvelt morao da donese, ali u vrijeme kad je to odlučio, to je bila ispravna stvar".
Svi koji su imalo proučavali Ruzvelta shvataju da je lekcija koja se može naučiti iz te njegove odluke da nas strah čini glupim i neopreznim. Mnogi životi su uništeni slanjem u kampove, jer su masovna pritvaranja na osnovu rase učinila samu štetu.
Još je gore što, koliko god loši ti kampovi bili, Vrhovni sud, kad je dobio priliku da ispravi grešku, nije to učinio.
Bauers nažalost nije sam u mišljenju da je presuda Korematsu protiv SAD, što takođe predstavlja ogromnu grešku u istoriji odluka Vrhovnog suda, dovoljno dobar argument da bilo koga ko izgleda poput napadača možete zatvoriti jer time - štitite narod.
Svi su bili krivi
Nakon iznenadnog napada na Perl Harbor 7. decembra 1941. godine, Ruzvelt je objavio izvršnu naredbu 9066 prema kojoj je vojska dobila pravo da odredi vojna područja iz kojih su mogli isključiti određene ljude kako bi zaštitili državu.
U sklopu sprovođenja te naredbe, vojska je odlučila da "isključi" sve osobe japanskog porekla, bilo da su američki državljani ili ne, iz određenih obalnih područja, od Vašingtona do južne Arizone. Ondje su otvorili kampove u koje su zatvorili više od 100.000 ljudi koji su se uklapali u taj opis, iako je dvije trećine njih imalo američko državljanstvo tokom Drugog svjetskog rata.
Slučaj koji je pokušavao osporiti tu politiku dospio je na Vrhovni sud 1944. godine. U njemu se Fred Korematsu, koji je rođen u SAD i imao je američko državljanstvo, iako japanskog porekla, žalio jer je osuđen zato što je odbio da napusti svoj dom u Kaliforniji i ode u kamp.
Američka vojska je svjedočila da se japanskim Amerikancima ne može vjerovati, jer se ne može pouzdano znati da bi oni izabrali SAD prije nego Japan, pa je bilo logično da se svi sklone. Sud je bio saglasan s takvim stavom i smatrao je da je nacionalna bezbjednost bitnija od individualne.
Danas se ta presuda smatra jednom od najkukavičkijih u istoriji SAD. 1983. godine je Kongres odlučio da se odluka zbog zastarijelosti poništava, a 1988. zakon o građanskim slobodama donio je i službeno izvinjenje, ali i novčanu odštetu, svima koji su boravili u kampovima tokom rata.
Ta sramotna odluka doduše nije jedina mrlja iz istorije, jer je mnogi stavljaju „rame uz rame" s onom iz 1857. kad je crncima zabranjeno dobijanje državljanstva.
Napomenimo ipak da je 1998. godine predsjednik Bil Klinton sa zakašnjenjem nagradio Korematsua predsjedničkom medaljom slobode.
Dodajmo da je Bauers svoje izlaganje o sirijskim izbjeglicama zaključio riječima da je trenutno u svakom slučaju bolje sprečiti nego liječiti.
No možda bi bilo bolje, prije nego što pozove na grupnu odmazdu i pravljenja stereotipa na osnovu rase, da pročita riječi upotrebljene 1944. godine u Korematsuovom slučaju, piše Slejt.
"Nisam saglasan s ovom legalizacijom rasizma. Rasna diskriminacija u bilo kojem obliku i na bilo kojem stepenu nema opravdanja u našem demokratskom stilu života. Neprivlačna je u bilo kojem okruženju, a potpuno je odvratna među slobodnim ljudima koji su prihvatili načela utvrđena Ustavom SAD."
Pratite nas na našoj Facebook i Instagram stranici i Twitter nalogu.
