Krvava Vartolomejska noć u Parizu

Pantelija Matavulj
Krvava Vartolomejska noć u Parizu

Vartolomejska noć označava noć 24. avgusta 1572. uoči dana svetog Vartolomeja kada je kraljeva majka Katarina Mediči organizovala pokolj istaknutih hugenota (francuskih protestanata) od strane katolika, a po naredbi Karla IX tadašnjeg kralja Francuske. Masakr se od Pariza proširio po cijeloj Francuskoj i u narednih nekoliko mjeseci je ubijeno oko 70.000 hugenota.

Karlo IX je bio pod velikim uticajem svoje majke Katarine i pokolj se trebao dogoditi već 15. avgusta na dan vjenčanja hugenota (a budućeg kralja Francuske) Anri IV, tadašnjeg kralja Navare i katolkinje, sestre Karla IX. To je bila zgoda kad su se trebali naći svi najistaknutiji hugenoti na jednom mjestu, a podstaknuti navodnim smirivanjem strasti takvim političkim vjenčanjem.

Nakon takvih užasnih događaja, preživjelim hugenotima su preostala samo dva rješenja, ili da se pokatoliče, ili da se odsele iz Francuske. Iako je pokolj započeo po danu, sam izraz Vartolomejska noć simbolično predstavlja zatamnjenje uma zagriženih katoličkih vladara Francuske.

Vartolomejska noć u svjetskim okvirima danas simbolizuje zatamnjenje uma. Majka tadašnjeg katoličkog kralja Karla IX od Francuske koja je praktično držala uzde u rukama tokom cijele njegove "vladavine" Italijanka Katarina Mediči organizovala je pokolj najistaknutijih francuskih protestanata u to vrijeme, tzv. hugenota, u jednoj noći.

Kako je Vartolomejska noć povezana sa, i u prošlosti i danas, veoma aktuelnim šovinizmom? Šovinizam se pojmovno definiše kao, naravno slijepo i neutemeljeno, uvjerenje u nadmoćnost vlastite grupe ili naroda nad drugom grupom ili narodom šovinizam.

Iako se šovinizam najčešće veže uz agresivno i/ili nasilno ispoljen nacionalizam, taj pojam je zapravo savremeniji derivat odavno u istoriji prisutne agresivno i nasilno ispoljene međureligijske netrpeljivosti i mržnje.

Šovinizam je ime dobio po legendarnoj, ali, sve su prilike, vjerovatno izmišljenoj osobi Nikolasu Šauvinu. On je navodno odano slijedio Napoleona Bonapartu pripadajući njegovoj Velikoj armiji i Prvoj armiji Francuske Republike. Navodno je zaslužan za mnoge nadljudske podvige u Napoleonovim ratovima, a pokretala ga je velika mržnja prema svim protivničkim vojskama. Svakako, i prema svakom pojedinačnom čovjeku u tim protivničkim vojskama.

Interesantno je i da u slučaju Vartolomejske noći i u slučaju Napoleonovih ratova, odnosno u trenutku pojmovnog definisanja šovinizma, postoji jedna sličnost. To da je upravo sličnost grupa ljudi koji su bili koljači i poklani (Vartolomejska noć) i grupa ljudi koji su bili u protivničkim vojskama (Napoleonovi ratovi) proizvela toliko krvi i brutalnosti. Samo 43 godine prije Vartolomejske noći, odnosno naloga da se hugenoti pokolju, katolici i protestanti u Francuskoj pripadali su istoj religiji - katoličkoj.

Stari pozivi u vezi sa rasnim, seksualnim, religijskim šovinizmom i bješnjenje nacionalističkog zanosa počeli su da ne funkcionišu. U razvoju je nova svijest koja vidi Zemlju kao jedan organizam i prepoznaje rat tog organizma sa samim sobom kao prokletstvo.

 

 

Pratite nas na našoj Facebook i Instagram stranici i Twitter nalogu.

© AD "Glas Srpske" Banja Luka, 2018., ISSN 2303-7385, Sva prava pridržana