Kome pripada Ana Frank?
Prije 70 godina nacisti su otkrili skrovište Ane Frank. Ona i njena porodica odvedeni su u koncentracioni logor. Ana Frank postala je simbol holokausta. Ali, gdje je granica između negovanja uspomena i komercijalizacije?
Pred kućom Ane Frank u Amsterdamu svakog dana vlada velika gužva. Posjetioci se uskim stepenicama penju do malih, mračnih soba, u kojima se, zajedno sa svojom porodicom, skoro dvije godine skrivala Ana Frank. To je mjesto na kome je ona pisala svoj čuveni dnevnik.
Na današnji dan, pre tačno 70 godina, porodica Frank je otkrivena i transportovana u logor. Petnaestogodišnja Ana i njena sestra umrle su od bolesti i iscrpljenosti samo nekoliko nedjelja prije oslobođenja logora Bergen-Belzen. Preživeo je samo otac koji se poslije rata odselio u Švajcarsku, gdje je 1980. godine i umro.
Opasnost od banalizacije
Popularnost Ane Frank ne jenjava. Kuću u kojoj se krila svake godine posjeti više od milion ljudi iz čitavog svijeta. Taj mit ima i svoju cijenu. Holandski istoričar Bart Valet upozorava na opasnost od banalizacije. „Pravo je čudo da se u Amsterdamu još ne prodaju majice i šolje s likom Ane Frank", ironičan je Valet.
U knjigu utisaka u muzeju upisale su se i pjevačke zvijezde, kraljevi, fudbaleri… Kada je prije nekoliko godina trebalo da se posječe drvo kestena u dvorištu kuće Ane Frank, došlo je do protesta. Izdanci tog kestena sađeni su potom širom svijeta kao skupocene relikvije, pa tako i u bašti Kongresa u Vašingtonu.
Opasnost od marketinške zloupotrebe lika Ane Frank je velika. Slijedeće, 2015. godine, ističe 70-godišnja zaštita autorskih prava i tada će svako moći da citira njen dnevnik.
Dva čuvara uspomene
Postoje dvije organizacije koje se brinu za očuvanje uspomene na Anu Frank i sprečavanje komercijalizacije. Međutim, i između tih organizacija vlada rivalstvo. Kome pripada Ana?
Organizacija „Fondovi Ane Frank" iz Bazela upravljaju naslijeđem njenog oca Ota i imaju autorska prava na objavljivanje dnevnika. Ali, tu je i „Fondacija Ana Frank" koja se brine o njenom posljednjem skrovištu u Amsterdamu.
„Fondovi Ane Frank" iz Bazela vlasnici su i ekskluzivnih, filmska prava. Njemačka televizija ZDF namjeravala je da snimi film o djevojčici koji bi bio prikazan iduće godine, na 70. godišnjicu njene smrti. Međutim, poslije dugotrajnih pravnih natezanja s nasljednicima, ZDF je odustao od projekta. Organizacija iz Bazela je takođe sudskim putem uspijela da dobije i dokumenta Ota Franka koji su se nalazili u „Fondaciji Ane Frank" u Amsterdamu. Oni bi trebalo da budu izloženi u novom muzeju u Frankfurtu, gdje je Ana Frank rođena 1929. godine.
Kritike na račun predstave
Posljednji spor o negovanju uspomene na Anu Frank rasplamsao se oko pozorišnog komada „Ana", koji je maja ove godine premijerno izveden u Amsterdamu. Predstava bi trebalo da gostuje širom svijeta.
Jedna privatna firma specijalno za tu predstavu, sagradila je pozorište. I odmah se našla na meti kritika. Mnogi je optužuju za komercijalizaciju. Među njima je i „Fondacija Ana Frank" odakle je ocijenjeno da se taj komad „prodaje kao zabavno veče sa grickalicama".
Ima i drugačijih mišljenja. Mnogi ističu da je upravo ta predstava pokazala svu snagu dnevnika. Kroz kulise i multimedijalnu prezentaciju dijelova njenog dnevnika, Ana Frank ponovo je oživjela – kao talentovana tinejdžerka, neispunjenih snova.
Pratite nas na našoj Facebook i Instagram stranici i Twitter nalogu.
