Kako je majka Staljinovog ubice upropastila bijeg iz meksičkog zatvora

24sata.hr
Kako je majka Staljinovog ubice upropastila bijeg iz meksičkog zatvora

Lav Trocki bio je najugledniji vođa komunističke revolucije u svijetu, njen ideolog i sprovodilac. Bio je jedna od najpoznatijih osoba Oktobarske revolucije. Bio je drugi čovjek boljševičke stranke iza Lenjina.

Ali Staljin je uspio da dođe na čelo SSSR-a 1927. godine, i da izbaci svog velikog protivnika Trockog iz Partije, te zauzme mjesto Lenjinovog nasljednika. Trocki je Staljina oduvijek prezirao i zvao ga "najizrazitijom osrednjošću naše stranke".

Staljin ga je izbacio iz partije te je nakon toga Trocki jedno vrijeme proveo u kućnom pritvoru u Sibiru a potom je protjeran iz Sovjetskog Saveza.

Iako je Trocki koji je pobjegao u Meksiko bio udaljen hiljadama kilometara Staljin je želio da ga se riješi zauvijek.

Planinarski cepin u glavu Atentat na Trockog izvršen je 1940. u kući u kojoj je živio, u predgrađu meksičkog glavnog grada Meksico Sitija.

Zadatak je dobio sovjetsko-meksički agent Ramon Merkader (27) koji je najprije započeo ljubavnu vezu sa Trockovom sekretaricom. Zamolio je Trockog da pročita neke njegove radove.

Merkader je u kaputu imao planinarski cepin (oruđe s drškom i oštrim vrhom kojim se zabada u led ili stijenu).

Kad je Trocki počeo da čita, Merkader je izvadio cepin i snažno udario Trockog po zadnjem dijelu lobanje.

Trockijevi čuvari su utrčali i zamalo ubili Merkadera, ali je on naredio da mu poštede život, uzvikujući:

"Ne ubijaj ga! Ovaj čovjek treba da ispriča priču".

Trocki je umro sljedeći dan u bolnici od zadobijene povrede, a pokopan je u Meksiku. Imao je 61. godinu.

 Ubica je završio u meksičkom zatvoru u kojem je proveo 20 godina.

Staljin je ubicu odlikovao Redom Lenjina još dok je ovaj bio u meksičkom zatvoru, a kad se vratio u SSSR proglašen je za heroja Sovjetskog Saveza. Ostatak života je proveo živeći u SSSR-u i u Kubi.

Operacija Gnom Ali nakon tri godine koje je ubica Trockog proveo u zatvoru Staljin je odlučio da je vrijeme da se Ramon Merkader oslobodi iz zatvora.

Operacija spašavanja imala je kodni naziv 'Gnom'. Merkaderov bijeg trebalo je da se izvede uz pomoć sovjetskih agenata i meksičkih komunista.

Jedan od glavnih Staljinovih obavještajaca i majstor špijunaže Leonid Aleksandrovič Eitingon smislio je plan.

Tokom m jednog od izlazaka iz zatvora Lekumberi prilikom odlaska na svjedočenje na sud planirao je da izvuče Merkadera.

Naime, htio je da iskoristi manji broj stražara koji su ga čuvali kako bi ga uveo u auto i odveo iz zemlje.

 Za podmićivanje službenika zatvorskog sistema i policije bilo je izdvojeno 20 000 dolara.

Planove poremetila majka Ali, cijeli plan je poremetila Merkaderova majka Karidad koja je malo ranije dobila nagradu 'Orden Lenjina' koju je Staljin dodijelio njenom sinu.

Ona je neočekivano došla u Meksiko s namjerom da obavi niz pregovora s meksičkim vlastima želeći da osigura oslobođenje sina. Svojim dolaskom samo je pogoršala situaciju i poremetila planove.

Posjeta majke je, naravno, uznemirila meksičke vlasti koje su promptno pojačale osiguranje.

Merkader nikada nije prigovorio majci zbog toga što se umiješala u operaciju Gnom. Međutim, nikada joj nije ni oprostio.

"Morao sam da provedem šesnaest godina u zatvoru zbog njene greške", rekao je on.

Boravak Trockijevog ubice u zatvoru bio je vrlo ugodan. Hranu su mu nosili iz najboljih restorana, pušio je skupe cigarete a dva puta nedjeljno su mu dolazile prostitutke.

Čak ga je i poznati čileanski pjesnik i dobitnik Nobelove nagrade za književnost Pablo Neruda jednom posjetio u zatvoru.

Osim slavnog pjesnika u zatvoru ga je posjećivala i zanosna španska glumica Sara Montiel a kasnije su neki španski mediji tvrdili da je prekrasna Sara ostala trudna i da mu je rodila kćerku.

Ona je navodno bila proglašena mrtvom pri rođenju, ali zapravo je ukradena i usvojena.

Merkader je pušten iz zatvora 1960. godine i ostatak života je proveo u SSSR-u i u Kubi. Umro je u Havani 1978. godine.

Pratite nas na našoj Facebook i Instagram stranici i Twitter nalogu.

© AD "Glas Srpske" Banja Luka, 2018., ISSN 2303-7385, Sva prava pridržana