Jevrejin kojeg je Hitler volio

Agencije
Jevrejin kojeg je Hitler volio

Proljeće je 1935. u Njemačkoj, kojom već dvije godine upravlja nacistički vođa Adolf Hitler. “Firerovi” planovi se besprjekorno odvijaju: neometano vlada gvozdenom rukom, opozicija je uništena, a antijevrejska histerija se bliži vrhuncu.

Ali baš tada izbija skandal koji prijeti da uništi sve. Hitlerov najveći čistunac u rasnim pitanjima, jedan od najuglednijih lidera Nacističke stranke sa članskom karticom broj 94, član SS-a broj 2 (Hitler je broj 1), Hitlerov tjelohranitelj, zatvorski cimer i dugogodišnji prijatelj, porijeklom je - Jevrejin!

Hitler će zbog svog starog prijatelja Jevreja pogaziti sve svoje antisemitske principe. Zbog njega će ugroziti svoju “arijevsku” reputaciju. Posvađaće se čak i sa šefom SS-a Hajnrihom Himlerom. I sve to, ipak, u njemu neće probuditi ni mrvu samilosti prema Jevrejima. Naprotiv, poslije samo četiri mjeseca Firer će predstaviti Njemačkoj zloglasni set Nirnberških zakona koji će praktično zapečatiti sudbinu više od šest miliona Jevreja u Evropi.

Prijatelji sa brčićima

Priča počinje 1919. godine, kada 30-godišnji Austrijanac po imenu Adolf Hitler upoznaje dvije godine starijeg Emila Morisa, časovničara francuskog porijekla. Privučeni antisemitskom retorikom Partije njemačkih radnika, obojica pristupaju stranci. Hitler kao član broj 55, Moris sa članskom karticom broj 99.

Novi prijatelji se zajedno penju kroz partijsku hijerarhiju uskoro preimenovane Nacional-socijalističke partije radnika Njemačke. Već 1920. godine Moris biva imenovan za prvog vođu batinaških SA trupa u okviru stranke, zaduženih za obezbjeđenje na nacističkim mitnizima. Tri godine kasnije postaje prvi tjelohranitelj Hitlera, koji je u međuvremenu stao na čelo nacista.

Između Hitlera i Morisa stvara se sve jača veza. Zlobnici, čak, govore da veoma liče jedan na drugog. Moris je, praktično, bio uljepšana verzija Hitlera; obojica su imali karakteristične brčiće i češljanu kosu na razdjeljak, samo što ga je Hitler nosio na desnoj strani glave, a Moris na lijevoj.

Zatvorski dani i glasine o homoseksualnoj vezi

Poslije neuspjelog Minhenskog puča 1923. godine, Hitler i Moris su uhapšeni zbog veleizdaje i osuđeni na robiju u zatvoru Landsberg, nedaleko od Minhena. Hitlerova popularnost je već tada u usponu, pa on i njegov tjelohranitelj, zatvorski cimeri, uživaju u luksuznoj ćeliji i primaju neograničene posete simpatizera i članova partije.

Većina slika iz tog vremena prikazuje Hitlera i Morisa kao nerazdvojne. Obučeni u tradicionalnu bavarsku odjeću, Hitler je obično slikan kako sjedi, dok iza njega stoji vjerni telohranitelj, najčešće nasmijan. U takvoj idiličnoj zatvorskoj atmosferi Hitler će napisati veći dio prvog toma “Majn kampfa” (“Moja borba”), njegove autobiografije i ideološkog, antisemitskog pamfleta.

Hitler je proveo u zatvoru samo godinu dana, a po izlasku na slobodu, sa Morisom osniva zloglasne SS trupe. Hitler dobija člansku karticu broj 1, a Moris broj 2, i ostaje Hitlerov prvi tjelohranitelj i lični šofer.

U paranoičnom njemačkom društvu tog vremena, šire se glasine da je Hitler homoseksualac i da ne može da odoli čarima svog ljepuškastog tjelohranitelja. Tu teoriju danas pobija većina istoričara i stručnjaka, mada neki, poput njemačkog istoričara Lotara Mahtana i američkog psihijatra Natanijela Lermana, i dalje tvrde da je Hitlerova homoseksualnost “dokazana van svake sumnje”.

Žena u koju su se obijica zaljubili

Možda Hitler i Moris nisu bili homoseksualci, ali su sigurno djelili strast ka istoj ženi - Hitlerovoj sestričini Angeli Raubal, ćerki Hitlerove polusestre. (Inače, i sam Hitler je rođen kao plod ljubavi dvoje rođaka - njegova majka ga je rodila iz bračne veze sa svojim ujakom.)

Geli, kako su je zvali, imala je 17 godina kada je 1929. godine došla da živi kod “ujka Adolfa”, tada već veoma poznatog. Hitler se ubrzo zaljubio u nasmijanu djevojku širokog lica, ali zbog političke karijere nije želio da se ženi.

Kada se i Geli konačno zaljubila, njen izbor nije bio Hitler. Pobjesnio je od ljubomore kada je saznao da se radim o njegovom dobrom prijatelju - Emilu Morisu! Izbezumljeni Hitler je otpustio Morisa, a Geli je pretvorio u zatočenicu: nije mogla da izlazi iz njegovog stana u Minhenu bez nadzora, a on bi je lično pratio u šoping, bioskop ili operu kad god je imao vremena.

Skrhana depresijom i pod ogromnim psihološkim pritiskom od svog posesivnog ujaka, Geli Raubal ubila se 18. septembra 1931. godine hicem iz Hitlerovog pištolja. Imala je 23 godine.

Skandal sa jevrejskim poreklom i svađa sa Himlerom

Godine su prošle i stare rane su zarasle. Moris je nastavio da napreduje u službi SS-a, što je u nacističkoj Njemačkoj imalo brojne prednosti, ali je naposljetku moglo i da mu dođe glave.

Proleća 1935. godine, Moris je želio da se oženi. Svi članovi SS-a su, iz razloga rasne čistoće, morali da traže dozvolu za ženidbu, a da bi je dobili morali su da dokažu da unazad do 1750. godine nisu imali jevrejske pretke. Na opšti šok, provjerom se ispostavilo da je Emil Moris imao jevrejskog pretka, pradedu Šarla Morisa Švarcenbergera (1805 - 1896), osnivača pozorišta “Talija” u Hamburgu. 

Hajnrih Himler, šef SS-a, tražio je da Moris pod hitno bude izbačen iz SS-a; Hitler nije htio ni da čuje. Na kraju su se našli na pola puta: Morisu je dozvoljeno da ostane u SS-u kao “počasni Arijevac”, što je titula koju mu je lično Hitler dodjelio svojim potpisom. S druge strane, Himler je izbrisao Morisa sa slika i iz dokumenata SS-a i zabranio da bilo koji potomak njegove porodice ikada bude primljen u SS.

Epilog

S titulom “počasnog arijevca” ispod koje je stajao Hitlerov potpis, Moris je živeo lagodnim životom zanatlije i državnog službenika. Tokom Drugog svjetskog rata je proveo dvije godine kao oficir u Luftvafeu, a poslije sloma nacističke Nemačke je osuđen na četiri godine denacifikacije.

Po izlasku iz radnog kampa radio je kao časovničar. Umro je 1972. godine. Njegova rodbina je godinama kasnije prodala sve njegove uspomene iz nacističkog doba za 26.500 dolara. Kupac je tvrdio da je porodica htjela da ih se otarasi na insistiranje jednog od Morisovih sinova koji je prešao u ortodoksni judaizam.

Poslije skandala sa jevrejskim porijeklom Morisa, Hitler nije više mogao da održava bliske veze sa svojim prijateljem, ali ga nije zaboravio. Danima pred samoubistvo u podzemnom bunkeru u Berlinu, žaleći što nije uspio da pobije više Jevreja, u svojoj sobi je tražio utjehu u dvije fotografije - svoje majke Klare i svog starog prijatelja Emila Morisa. Jevrejina kojeg je volio.

Pratite nas na našoj Facebook i Instagram stranici i Twitter nalogu.

© AD "Glas Srpske" Banja Luka, 2018., ISSN 2303-7385, Sva prava pridržana