Doajen skulptorske umjetnosti

Pripadala je generaciji vajara koji se od pedesetih godina prošlog vijeka izdvajaju po umjetničkoj radoznalosti i modernom senzibilitetu van tradicionalnih tokova.

Izvela je veliki broj spomenika i skulptura u slobodnom prostoru i održala veliki broj samostalnih izložbi.

Dio svojih radova poklonila je gradu Subotici.

Mladost

Rodila se 16. marta 1912. godine na salašu Šara Pustara kod bačkog gradića Bajmoka.

Školovala se u Zagrebu, Gracu i Beču, a svoje umjetničko znanje razvila je tokom školovanja na Akademiji likovnih umjetnosti u Beogradu 1949. godine. U Zagrebu je radila akvarele, a bila je fascinirana bečkom arhitekturom.

Prvi brak je sklopila sa filozofom dr Kajicom Milanovim. Doselili su se za Beograd 1939. godine. Upravo joj je suprug i predložio da se upiše na Akademiju likovnih umjetnosti.

Poslijediplomske studije dovršila je kod kipara Tome Rosandića, s kojim je sarađivala do 1955. godine.

Rad

Ana Bešlić bila je usmjerena na izradu spomenika. Ostavila je veliki trag u Subotici, obilježivši poslijeratni likovni život tog grada. Osim Subotice, djela joj se nalaze u Šandoru, Bajmaku, Paliću i Tavankutu.

Legat njenih kiparskih djela danas se nalazi u subotičkom Gradskom muzeju.

Najpoznatije njene skulpture su "Plamen", "Majka i dijete", "Talija", "Slomljena krila", "Majka i sin" i mnoge druge. Socrealistički spomenik "Majka i dete" u Aleksandrovu kod Subotice je jednom ukraden i nikada nije pronađen.

Javnu umjetničku karijeru započela je relativno kasno, sa 39 godina.

Prvi put je izlagala na izložbi Saveza likovnih umjetnika FNRJ u Ljubljani 1951.

Prva samostalna izložba sa Đorđem Bošanom realizovana je u Subotici 1954. godine, a poslije toga veoma je često izlagala.

Poslije razvoda od Milanova udala se za novinara Jovana Mesarevića.

Posljednje godine svog života provela je u Beogradu, gdje je i umrla 2008. godine.

Pratite nas na našoj Facebook i Instagram stranici i Twitter nalogu.