Dječiji svijet izvor bogatstva
Mira Alečković jedna je od najpopularnijih književnica srpske dječije literature i autor više od pedeset knjiga za najmlađe i odrasle. Mnoge njene knjige prevedene su na brojne svjetske jezike. Uređivala je mnoštvo dječijih i omladinskih listova i časopisa.
Rođena je 1. februara 1924. godine u Novom Sadu, a provela je djetinjstvo po selima Vojvodine i Dalmacije, na Kosovu Polju, u Beogradu i, naravno, u Novom Sadu. Školovala se u Beogradu, gdje je studirala uporednu književnost i slavistiku.
Uređivanje časopisa
Mira Alečković živo je učestvovala u akcijama "napredne omladine", a od prvog dana ustanka 1941. godine postaje član partizanske ilegale u Beogradu. Uređivala je u tek oslobođenom Beogradu prve listove i časopise za mlade - "Omladinu" i "Mladost", a sa Brankom Ćopićem pripremila je prvi broj časopisa "Pionir". Uređivala je i časopise "Poletarac" i "Zmaj". Ovaj drugi vodila je duže od 20 godina.
Književno stvaralaštvo
U životu i radu Mire Alečković najprisutnija je bila poezija za djecu, kojom se bavila punih pet decenija. Objavila je dvadesetak djela poezije i proze za odrasle i dvadesetak knjiga za djecu. Najznačajnije su: "Podzemni heroji", "Proleće", "Dobar dan", "Zvjezdane balade", "Ljuljaška na grani", "Prijatelji", "Lastavice", "Zbogom, velika tajno", "Čarobna vrata", "Svjetla soba", "Srebrni voz", "Da život bude ljubav", "Pjesme" i mnoge druge. Tim stvaralaštvom ona je već odavno pripala krugu najpopularnijih pisaca za mlade u okviru bivše Jugoslavije i stekla simpatije mnogih generacija.
Mladi čitaoci prihvatili su njenu liriku jer je ona zasnovana na iskrenosti i jednostavnosti, na prisnom jeziku bliskom djeci i na neusiljenoj formi.
Ljubav prema djeci
Kao pjesnik djece i djetinjstva, Mira Alečković pripada tradicionalnom toku poezije, one koja se plodno vezuje za Zmaja, Gvida Tartalju, Desanku Maksimović i Branka Ćopića. Otuda se ona, poštujući uspomene i vjerujući u "čistotu jednog perioda čovekovog života", sva okreće tom svijetu kao izvoru bogatstva i povjerenja.
U tom poštovanju utisaka i svijeta koji je zapamtila i kome se vraća pišući za djecu, ona ispoljava neke bitne odlike svoje poetske ličnosti. Ako je prva od tih odlika nježnost, i to ženska i materinska nježnost, druga se iskazuje u ljubavi prema djeci i djetinjstvu, a treća u osjećanju društvenog i rodoljubivog odnosa prema prošlosti i savremenosti. Ova posljednja odlika naročito je prisutna u cjelokupnom pjesničkom stvaranju Mire Alečković.
Ona je stalno sarađivala u mnogim listovima i časopisima, naročito kao pisac za djecu, a njena poezija i proza prevođena je na ruski, bugarski, rumunski, mađarski, poljski, češki i italijanski. Zastupljena je u gotovo svim čitankama, izborima i antologijama poezije za mlade na ovim prostorima.
Nagrade
Za književni i društveni rad dodijeljena su joj mnoga priznanja i nagrade, među kojima se ističu: Republička nagrada za zbirku poezije "Tri proljeća", nagrada "Dječija knjiga" za roman "Srebrna kosa", potom nagrada "Kurirček" za najbolju pjesmu za djecu, zlatna medalja za poeziju na međunarodnom poetskom konkursu u italijanskom gradu Pistoji i dva posebna priznanja: Najviši francuski orden "Legija časti" za dugogodišnju kulturnu saradnju sa Francuskom, i statueta "Partizanski kurir" za tridesetogodišnji rad u oblasti literature za djecu sa tematikom iz narodnooslobodilačke borbe.
Mira Alečković je umrla 27. februara 2008. godine u Beogradu. Sahranjena je, 3. marta, uz vojne počasti, u Aleji zaslužnih građana na Novom groblju.
Pratite nas na našoj Facebook i Instagram stranici i Twitter nalogu.
