Četiri lica Velike povelje sloboda
Posljednja četiri originalna primjeraka Magna karte danas su prvi put zajedno izložena u britanskoj Nacionalnog biblioteci Londonu gdje počinje obilježavanje 800 godine od prvog engleskog ustavnog dokumenta.
Velika povelja slobode ili „Magna carta libertatum" je engleski ustavni dokument iz 1215. kojim je ograničena moć kralja Jovana bez zemlje (Džon) i ostalih vladara. Potpisana je 15. juna 1215. godine u Ranimidu, zapadno od Londona.
Velika povelja je nastala kao rezultat neslaganja između rimskog pape i kralja Jovana i njegovih barona u pogledu kraljevskih prava. Tražilo se od kralja da se odrekne određenih prava i da poštuje određenu zakonsku proceduru kao i da prihvati da kraljeva volja može biti ograničena zakonom.
Magna karta je prvi korak dugog istorijskog procesa koji je doveo do vladavine ustavnog zakona, i do današnje vladavine prava - pravne države.
Nacionalna biblioteka je 2013. godine najavila da će za njenu godišnjicu 2015. tokom tri dana izložiti sve prvobitne primjerke tog dokumenta.
„Načinjeni su mnogi primjerci i poslati biskupima, a vjerovatno i sudijama u cijeloj Engleskoj", rekla je Kler Brej, glavna kustoskinja odjeljenja srednjevjekovnih rukopisa Biblioteke i dodala da samo četiri postoje i danas.
Dva primjerka su u zbirci Nacionalne biblioteke, jedan u katedrali u Linkolnu, u centralnoj Engleskoj, i jedan u katedrali u Solsberiju, na jugozapadu zemlje.
Četiri primjerka dokumenta proučiće istraživači, a moći će i da ih vidi 1.215 ljudi koji će biti odabrani putem konkursa.
Kler Brej je rekla da bi poređenjem primjeraka Magna karte stručnjaci mogli da dobiju novi uvid u dokumenta i pisare koji su ih ispisivali na latinskom jeziku.
Kralj Jovan se borio protiv povelje i malo je nedostajalo da ona ne zaživi.
„Važila je tek manje od 10 nedjelja", rekla je Kler Brej. „Baroni, koji su poznavali kralja Jovana, postavili su klauzalu koja ga obavezuje da kaže da je neće poništavati. Gotovo prvo što je učinio, bilo je da je poslao nekoga u Rim Papi Inokentiju III da zatraži povlačenje Magna karte."
Papa jeste ukinuo povelju, a Britanija se vratila u građanski rat. Kralj Jovan je, međutim, umro slijedeće godine, a na prestolu ostavio devetogodišnjeg sina, Henrija III. Namjesnik koji je upravljao umjesto mladog Henrija, vratio je Magna kartu na snagu.
Iako su mnoge njene klauzale kasnije zanemarene, oborene ili prerađene, taj dokument je osnova britanskog prava, čiji je uticaj bio od presudan na kasnija dokumenta, među kojima je i američki ustav.
Magna karta je u 13. vijeku više puta ponovo izdata i do danas postoji 17 primjeraka tih kasnijih izdanja. Petnaest je u Velikoj Britaniji, jedna u Parlamentu Australije, a jedna u Arhivi SAD.
Pratite nas na našoj Facebook i Instagram stranici i Twitter nalogu.
