Borac za ponos i društvenu pravdu
Petar Kočić bio je srpski pjesnik, pisac i političar, veliki borac protiv okupatora i domaćih socijalnih neprijatelja seljaštva. Na Kočića se gledalo kao na jednog od najsmjelijih podstrekača srpskog narodnog ponosa i propovjednika društvene pravde.
Djetinjstvo i mladost
Rođen je godinu prije austrougarske okupacije tih krajeva, u selu Stričići na Zmijanju, na planini Manjači kod Banjaluke, 29. juna 1877. godine.
Osnovnu školu je učio u manastiru Gomionica gdje mu je otac, zakaluđerivši se kao udovac, bio iguman. Gimnaziju je počeo da pohađa u Sarajevu, ali je zbog "srbovanja" istjeran iz trećeg razreda, te je prešao u Beograd i tu završio gimnaziju. Filozofiju je učio u Beču. Godine 1904. je došao u Srbiju i kratko vrijeme bio nastavnik u Skoplju.
Poslije dvije godine se preselio u Sarajevo, kao činovnik "Prosvete", ali je ubrzo otpušten zbog učešća u radničkom štrajku i protjeran u Banjaluku.
"Otadžbina"
Uoči aneksije BiH od Austrougarske, Kočić pokreće list "Otadžbina" u Banjaluci i stvara svoju političku grupu koja je propovijedala borbu protiv Austrije i naročito nepoštednu borbu protiv ostataka feudalnog ropstva.
Kao nacionalni i socijalni revolucionar, Kočić je bio veoma omiljen u narodnim masama i kod napredne omladine, pa je izabran i za poslanika austrougarskog provincijskog Bosanskog sabora u Sarajevu. Vidjevši u njemu protivnika države, državni organi su ga često hapsili i krivično gonili.
Uoči Prvog svjetskog rata na njemu su primijećeni znaci duševnog rastrojstva, te je doveden u Beograd na liječenje. Umro je u beogradskoj duševnoj bolnici za vrijeme okupacije, 27. avgusta 1916. godine.
Književno stvaralaštvo
Kočić je napisao tri zbirke pripovjedaka, među kojima "S planine i ispod planine" i "Jauci sa Zmijanja" i dvije političko-socijalne satire, "Jazavac pred sudom" i "Sudanija". Bio je pjesnik krajiških pejzaža i krajiškog života, slikar modrih planina i tamnih starih šuma, pjesnik seoskog zdravlja, primitivne snage "kršnih djevojaka i žestokih mladića".
Moćan dah prirode i krepkog, prirodnog i primitivnog života osjeća se u svima njegovim pripovijetkama.
Njegova je velika popularnost vezana za njegov borbeni srpski nacionalizam i veliku ljubav prema srpskom krajiškom kmetu. U svojim pripovijetkama i naročito u političko-socijalnim satirama, on postaje propovjednik slobode i društvene pravde, zaštitnik ubogog srpskog seljaka.
Pratite nas na našoj Facebook i Instagram stranici i Twitter nalogu.
