Banjalučka kultura šezdesetih godina

Ulaganja u kulturu

Nesklad između potreba i mogućnosti stvorio je nesklad između uloženog i ostvarenog. Radi prevazilaženja slabosti u kulturi, Sreski odbor Socijalističkog saveza radnog naroda Banjaluka je osnovao Kulturno-prosvjetno vijeće sreza banjalučkog. Osnivačka skupština vijeća održana je 29. aprila 1960. u Banjaluci. Ono je trebalo da prati i analizira kulturno-prosvjetnu aktivnost, te angažuje što veći broj ljudi na definisanju i realizaciji kulturne politike sreza.

Kolektivni članovi vijeća bile su ustanove, stručna udruženja i društvene organizacije koje u svom programu imaju kulturno-prosvjetne ciljeve, a nemaju svog sreskog saveza. KPV se finansiralo iz članarine, dotacija i drugih prihoda.

Funkciju predsjednika vijeća obavljali su Miloš Marjanović (1960-1962), Boro Bjelkanović (1962-1965) i Dobrota Lošić (1965).

Početkom 1963. došlo je do teritorijalnog proširenja banjalučkog sreza, kada su mu priključene opštine Bosanska Dubica, Donji i Gornji Vakuf, Glamoč, Jajce, Ključ, Kupres, Mrkonjić Grad, Prijedor, Sanski Most, Srbac i Šipovo. Iste godine Kulturno-prosvjetno vijeće je preraslo u Kulturno-prosvjetnu zajednicu sreza Banjalučkog, čiji su organi bili: Skupština, Predsjedništvo i Nadzorni odbor.

Predsjedništvo su činili Dobrota Lošić, predsjednik, Lela Filipović, potpredsjednik, Milan Bokan, sekretar i članovi Aco Nejman, Rade Vasiljević, Zdenka Vidaković, Ferid Mehmedović, Boro Bjelkanović, Franjo Petrušić, Benjamin Krupić, Dragutin Čiča, Predrag Lazarević i Nikola Buzolić.

Do 1965. članovi Nadzornog odbora su bili Dobrila Jajčević, Ibro Ibrišagić i Mehmed Kušmić, a nakon njih Slavko Seksan, Vesna Marot i Milan Gerdijan.

Formiranje komisija

Radi sprovođenja zadataka po pojedinim oblastima, Predsjedništvo je formiralo više komisija.

Članovi Komisije za kulturno-zabavni život bili su Enver Germović, Jovan Popović, Lena Politeo, Nafis Halilović, Irfan Maglajlić, Tomislav Kulier i Boško Lukač.

Komisija za propagandu knjige preuzela je funkcije Sreskog saveza bibliotekara. Njeni članovi bili su Lela Filipović, Anto Ćosić, Irfan Nurudinović, Milan Šipka, Mihajlo Todorović, Ankica Jurišić i Milan Vukmanović.

Komisija za obrazovanje preuzela je funkcije Sreskog savjeta narodnih i radničkih univerziteta, a činili su je Boro Vasić, Božidar Delač, Sadik Čampara, Petar Pucar, Hajro Kulenović i Ljupko Stanarević.

U Komisiji za profesionalno umjetničko stvaralaštvo djelovali su Hamid Husedžinović, Ljiljana Medaković, Dragojla Stjepanović-Tošić, Strahinja Rodić, Nada Lošić, Zdravko Kukrika, Stjepan Blažević, Duško Glamočak i Vlado Milošević.

Komisija za umjetnički amaterizam preuzela je funkcije Sreskog saveza amaterskih kulturno-umjetničkih društava i organizacija. Aktivna je bila i Komisija za film i kinofikaciju.

Osnovana je i Poslovnica za kulturno-umjetničke priredbe, koju je vodio Nenad Raljić. Poslovnica je koordinisala kulturne aktivnosti stvarajući mogućnosti za razmjenu kulturnih dobara između komuna, dok je manje razvijenim opštinama pružala neposrednu organizacionu i finansijsku pomoć.

Sreska kulturno-prosvjetna zajednica je izdavala "Bilten". Njegov odgovorni urednik bio je Milan Bokan, a članovi redakcije Dobrota Lošić, Fuad Balić, Lela Filipović i Hamid Husedžinović.

Obrazovanje kadrova

KPZ je pratila rad i rješavala probleme profesionalne umjetničke djelatnosti. Radila je na osposobljavanju kadrova u oblasti prosvjete, kulture i umjetnosti, na likvidaciji nepismenosti i obrazovanju odraslih. Izuzetnu pažnju poklanjala je razvoju i radu kulturno-umjetničkih društava i društvenih domova, propagandi knjige, problemima repertoarske politike sreskih bioskopa, filmu u školama i radu pokretnih ekipa, izdavačkoj djelatnosti na polju nauke i kulture, sprovođenju principa dohotka u kulturi.

KPZ je organizovala nekoliko masovnih i popularnih kulturnih manifestacija, kao što su: takmičenja gradova Bosanske Krajine u oblasti umjetničkog amaterizma, takmičenje gradova Banjaluke i Osijeka, takmičenje "Tražimo najveselije selo", susreti članova literarnih sekcija i klubova mladih pisaca, smotre amaterskih grupa, horske i dramske festivale amaterskih sekcija.

Organizovala je savjetovanje "Širenje filmske kulture" u Banjaluci aprila 1965. i Izložbu likovnih amatera BiH 1963. u Banjaluci. Pojavom i radom ove svojevrsne tribine građana postignut je veliki korak u demokratizaciji kulture. Ukidanjem sreza 1966. ukinuta je i njegova Kulturno-prosvjetna zajednica.

Verica Josipović, arhivista u Arhivu Republike Srpske

Pratite nas na našoj Facebook i Instagram stranici i Twitter nalogu.